Neslaganja u vezi Ljubljanske banke

U Zagrebu je završen sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije o pitanju prenesene štednje stare Ljubljanske banke.

Hrvatska i Slovenija su ponovno zaključile da se ne slažu oko interpretacije instituta “zastoja” u provedbi memoranduma dviju zemalja u vezi s Ljubljanskom bankom, a uz izraženu hrvatsku spremnost da se ide i na arbitražu u vezi s tim pitanjem, najavile su i nastavak razgovora o toj temi.

“Naše glavne razlike su u točci 2, u razumijevanju instituta zastoja i uloge jedne i druge strane u institutu zastoja, osiguravanju zastoja i interpretaciji toga instituta”, rekla je novinarima hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem.

Hrvatska je strana spremna i za arbitražu u vezi s tim pitanjem. “Otvoreni smo i za mogućnost arbitraže”, rekla je Pusić i objasnila da u rješavanju pitanja u okviru sukcesije sve sjednice odlučuju konsenzusom, a u arbitraži se strane obvezuju poštovati odluku arbitra.

Različite interpretacije

Slovenska strana zastoj interpretira kao prekid postupka i rješavanje pitanja u sklopu sukcesije, a hrvatska kao privremeni zastoj od maksimalno dvije godine.

Pusić je nedavno izjavila da je u pregovorima uoči potpisivanja memoranduma slovenska strana bila upoznata sa svim zakonskim odredbama koje se tiču toga pitanja, a ministar Erjavec u srijedu je rekao kako se za njegova sudjelovanja u pregovorima nije spominjala mogućnost zamrzavanja postupka na dvije godine.

Ne riješi li se se stvar u te dvije godine, strahuje Slovenija, hrvatski bi sudovi mogli nastaviti postupke, rekao je Erjavec. “Ako se o tome i razgovaralo, bilo bi dobro da se to i napisalo u memorandumu”, rekao je Erjavec.

“Konkretno, Sloveniju brine što Hrvatska nije prekinula sporove koje hrvatske banke pred hrvatskim sudovima vode protiv Ljubljanske banke”, izvijestila je Ana Mlinarić, novinarka Al Jazeere.

“Riječ je o potraživanju od oko 270 milijuna eura, koliko su hrvatske banke isplatile štedišama koji su svoju štednju iz propale ljubljanske banke odlučili prenijeti u Hrvatsku.  A na to se, kaže slovenski vanjskih poslova Karl Erjavec, Hrvatska obvezala potpisivanjem Memoranduma o pitanju Ljubljanske banke. Hrvatska strana, pak, kaže da u memorandumu jasno stoji da se sporovi ne prekidaju, već zaustavljaju te da je propust zapravo napravila Slovenija”, dodala je Ana Mlinarić.

Traženje zastoja

“Prema hrvatskom zakonu, da bi se spor stavio u zastoj, zastoj moraju zatražiti obje strane. Kako Slovenija to nije učinila, sporovi su i dalje aktivni, objašnjavaju iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova”, pojasnila je novinarka Al Jazeere.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u intervjuu za Media servis da Hrvatska ne krši Memorandum o razumijevanju koji su u Mokricama potpisali Milanović i Janša.

“Kad gledam tekst Memoranduma, rekao bih da Hrvatska doista u cjelosti poštuje odredbe. Znate da sam oduvijek bio kritičan u tim našim odnosima, pa i prema našoj strani, jer sam smatrao da je to korisno, ali doista mislim da se Hrvatskoj u ovom trenutku nema što prigovoriti”, kazao je Josipović.

Postoji drugačije razumijevanje slovenske strane o jednom aspektu sporazuma, a to je što znači odredba da će postupak zastati, pojasnio je Josipović i dodao da je njegova preporuka za obje vlade, posebno za prijatelje iz Slovenije, kompromis.

“Ideja je bila ta da se u razdoblju od dvije godine, koliko naš zakon predviđa, može zastati s postupkom, da se nađe rješenje. I mislim da bi vrijeme koje sad trošimo na interpretaciju, što znači ‘stay’ u tekstu Sporazuma, bilo bolje potrošiti na traženje tog kompromisa. Jer, sad će nam proći dvije godine u natezanju što znači ta jedna riječ, a u međuvremenu će vrijeme proći i nećemo naći kompromis. Stoga je moja preporuka: pustimo što znači ta jedna riječ, razgovarajmo o meritumu”, rekao je Josipović.

Potpisivanje memoranduma

Milanović i Janša potpisali su u martu Memorandum o suglasnosti, kojim je odblokirana ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom, a u kojem piše da će hrvatska Vlada osigurati da se tužbe hrvatskih banaka o prenesenoj štednji stave u zastoj te da se ne pokreću nikakvi novi sudski ili drugi postupci u odnosu na pitanje prenesene devizne štednje Ljubljanske banke.

Međutim, kao problem pojavila se riječ zastoj, u engleskom originalu ‘stay’, koji je dobio različite prijevode u Zagrebu i Ljubljani – zastoj i obustava.

Ministar Erjavec, koji je u srijedu posjetio Zagrebu, prije nekoliko dana kazao je da će glavna poruka prilikom njegova posjeta biti da je Memorandum važeći i da ga treba poštovati te da je problem stare devizne štednje sukcesijsko pitanje.

“Naš konkretan prijedlog je da taj memorandum treba poštovati i da se radi o međunarodnom ugovoru, kojim je jasno određeno da u okviru sukcesije treba naći konačno rješenje [za prenesene devizne depozite u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb] te da u tom razdoblju sudski postupci [protiv Ljubljanske banke] u Hrvatskoj trebaju mirovati”, rekao je Erjavec novinarima na rubu sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Briselu.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, s kojom se Erjavec u srijedu sastao, izjavila je u utorak da se Hrvatska “u potpunosti pridržava onoga što je potpisano u Memorandumu sa Slovenijom vezano na pitanje rješavanja problema prenesene štednje”.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO