Problemi sa ćirilicom i uoči Dana sjećanja

Dan sjećanja u Vukovaru koji će biti obilježen u ponedjeljak, dočekuje se u atmosferi višenedjeljnih tenzija zbog protivljenja uvođenju dvojezičnosti u tom gradu.

Sa zgrade u kojoj se nalazi sjedište Partije podunavskih Srba (PPS) u Ulici dr. Franje Tuđmana u Vukovaru nepoznati počinitelj noćas je skinuo i odnio trojezičnu natpisnu ploču sa imenom te stranke, izvijestila je Vukovarsko-srijemska policija, javlja Hina.

Na natpisnoj ploči PPS-a, naziv stranke, kao i adresa sjedišta bili su ispisani latinicom i ćirilicom te na engleskom jeziku.

Za počiniteljima toga nedjela policija traga.

‘Korak unazad’

Protivnici ćirilice danas su počeli prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o upotrebi manjinskog jezika i pisma.

Prema popisu stanovništva iz 2011, u Vukovaru živi više od 35 posto Srba, a vukovarski veterani okupljeni oko Stožera za obranu hrvatskog Vukovara traže da se cenzus za sticanje prava na upotrebu manjinskog jezika pomjeri sa sadašnje jedne trećine na najmanje polovinu stanovnika grada ili općine.

Aktuelnim Ustavnim zakonom, Srbi u Vukovaru su stekli pravo na upotrebu svog jezika i pisma, ali se vukovarski veterani tome protive.

Sjećanje na Vukovar u Sarajevu

Udruženje za društvena istraživanja i komunikaciju (UDIK) organiziralo je u Sarajeva mirovnu akciju kao znak podrške Vukovaru koji obilježava 22. godišnjicu ratnog stradanja u srpskoj agresiji.

“Ako očekujemo istinsko pomirenje tako što će samo netko dolaziti na obilježavanje okupacije grada Sarajeva ili u Srebrenicu, onda i mi moramo pokazati solidarnost prema svim žrtvama”, rekao je koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić.

Članica mreže ‘Žene u crnom’ i mirovna aktivistica iz Crne Gore Sabina Talović rekla je kako je važno da se sve zajednice na prostoru bivše Jugoslavije suoče s teškom prošlošću i počinjenim zločinima.

Na njihovu i inicijativu Hrvatske demokratske zajednice, Gradsko vijeće je izmijenilo Statut koji ne dozvoljava primjenu ćirlice, a grad proglašava mjestom posebnog pijeteta.

Prikupljanje potpisa će trajati do 1. decembra, uprkos tome što u dva susreta sa premijerom Zoranom Milanovićem nisu dobili podršku za svoje zahtjeve.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o upotrebi manjinskog jezika radi umanjenja manjinskih prava ocijenio “korakom unazad”, koji ništa dobro ne donosi Hrvatskoj u budućnosti.

“Znamo da Hrvatska ima brojne nacionalne manjine i upravo je pozitivan odnos prema manjinama jedan od važnih elemenata naše društvene stabilnosti”, rekao je Josipović.

Srpsko nacionalno vijeće (SNV) pokrenulo je proceduru za ocjenu ustavnosti odluke o promjeni Statuta, a Srbija je preko svoje ambasade u Zagrebu oštro protestirala.

S druge strane, na Međunarodni dan tolerancije, predstavnici nevladinih organizacija jučer su simbolično postavili dvojezične table i njima se pozivalo na mir, suživot i poštovanje manjina.

Učesnici akcije “Za Hrvatsku svih nas” su ocijenili da je razbijanje dvojezičnih tabli u Vukovaru i ostalim mjestima u Hrvatskoj problem s kojim se treba ozbiljno suočiti.

Traganje za nestalim

U ponedjeljak se u Vukovaru obilježava Dan sjećanja.

I dok premijer Milanović ne očekuje incidente, predstavnici vukovarskih branitelja su poručili da predsjednik, premijer i članovi Vlade nisu dobrodošli. Oni su najavili formirati svoju kolonu sjećanja “u kojoj neće biti mjesta za predstavnike vlasti, a negostoprimstvo će iskazati gromoglasnom šutnjom”.

Vukovar i 22 godine nakon rata još uvijek traga za nestalim.

U bitki za Vukovar, koja je počela 25. augusta, a završila slomom odbrane grada 18. novembra 1991. godine, po podacima Vukovarske bolnice, ubijene su 1.624, a ranjeno 1.219 osoba, dok je nakon okupacije, u srbijanske logore odvedeno oko 8.000 vukovarskih branitelja i civila, a iz potpuno razrušenog grada prognano je oko 22.000 Hrvata i nesrba, piše Hina.

Iz masovne grobnice na Ovčari 1996. godine ekshumirano je 200 osoba, a za ostalim još se traga.

Na području Vukovarsko-srijemske županije još se traga za 464 nestale osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991.

Za te i druge zločine počinjene nad civilima i zarobljenicima tokom agresije i okupacije Vukovara podignute su mnoge opužnice na županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku te na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu (ICTY) i Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu.

Izvor: Agencije