Svake sekunde u BiH iz budžeta ode 140 eura
Javni sektor u dva bh. entiteta zajedno u Bosni i Hercegovini troši blizu 90 posto ukupnog iznosa budžeta.
Koliko je visoka cijena rascjepkanosti vlasti na općinske, kantonalne, entitetske nivoe, pokazuju i rezultati programa “Porezni kalkulator” te “Budžet narodu” koje su pokrenule dvije nevladine organizacije u toj zemlji, a gdje se mogu vidjeti koliko poreza država uzima zaposlenima građanima.
U koje svrhe se izdvaja novac
Aleksandra Banović je jedna od gotovo 680.000 zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Dio njenih ličnih primanja, odvaja se za finansiranje različitih namjena u javnom sektoru. Mišljenja je i da bi građani trebali utjecati na to u koje svrhe će se izdvajati njihov novac.
„Mislim da bi se od poreza koje plaćaju svi građani Bosne i Hercegovine mnogo više novca trebalo izdvajati za određene razvojne programe, programe zapošljavanja, kulturu, ekologiju, sport…a ne za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine u tako velikom omjeru. Naravno da institucije trebaju funkcionisati. Naravno da su im sredstva potrebna, ali ne veći dio budžeta koji se sada izdvaja za finansiranje. I od moje plate se izdvajaju određena sredstva i zašto mi građani direktno ne bismo uticali na to za šta će se sredstva odvajati?”
A svake sekunde u Bosni i Hercegovini se iz budžeta potroši oko 140 eura. Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa, od početka 2012. potrošeno je tako blizu 7,5 milijardi maraka, odnosno 3,7 milijardi eura.
Na stranici budzeti.ba pokrenuta je aplikacija „Porezni kalkulator” kako bi se građani mogli upoznati s time gdje odlazi njihov novac.
Damir Mehmedbašić iz Fondacije CPI kaže: „Ako je vaša neto plata 500 eura, na doprinose i na porez na dohodak izdvojit ćete oko 370 eura. Ukoliko uključimo i PDV opciju, jer pretpostavljamo da ćete tu platu potrošiti, vi ćete za svojih 500 eura neto, ukupno poreza i doprinosa platiti oko 450 eura.”
U skladu s ustavnim nadležnostima koje uglavnom pripadaju entitetima i asimetriji koja proizlazi iz postojanja decentralizirane Federacije BiH naspram centralizirane Republike Srpske, Federacija BiH je najveći potrošač. Preciznije, administracija u FBiH troši skoro dvostruko više od one u RS-u.
Sanel Kajan izvještava iz Sarajeva: „ Nakon provedenog istraživanja u BiH, Centar za zastupanje građanskih interesa je utvrdio da prosječan građanin ne zna ni najosnovnije stvari o tome kako se pune i prazne državni budžeti, ko o tome i kako odlučuje, koliko novca ima, koliko od njihovih mjesečnih prihoda po raznim osnovama odlazi državi.”
Centri civilnih inicijativa tvrde da je odnos prema javnosti i javnom dobru na marginama interesovanja političara u BiH.
Adis Arapović iz CCi-ja, govori: „Politička borba je brutalno svedena na borbu za javni novac, javne pozicije, moć i prestiž koji omogućava takozvana državna fotelja ili državna uniforma. Zato se javni novac troši krajnje neracionalno i neodgovorno. Javnost je permanentno opterećena perifernim političkim aferama koje u stvari generiraju politički centri moći da bi zamaskirali stvarni razlog svoga djelovanja, a to je javni novac!”
Plaćajući samo poreze, građani osiguravaju više od pola ukupnog novca kojim se pune budžeti u Bosni i Hercegovini.
Plaćanje doprinosa
Odnosno, osiguravaju tri milijarde eura ili 53 posto prihoda svih budžeta i vanbudžetskih fondova u BiH.
Dodatnu trećinu novca, više od 35 posto ili dvije milijarde eura, u ukupnoj javnoj potrošnji na nivou bh. entiteta donose zaposleni građani kroz plaćanje doprinosa.
Time raspolažu fondovi penzionog, zdravstvenog osiguranja i javni zavodi za zapošljavanje. Uz naknade, kazne i takse – građani u punjenju budžeta učestvuju s više od 90 posto vlastitog novca. Drukčije rečeno, od 10 maraka bilo kojeg budžeta u BiH, devet maraka su novci uzeti od građana.
Javna potrošnja novca koji pripada svima, vrlo rijetko je tema među političarima u Bosni i Hercegovini, koji i odlučuju o tome kako i gdje usmjeriti taj novac.
Izvor: Al Jazeera