Meron: Nema političkih pritisaka na ICTY

Nema nikakvih političkih pritisaka na Haški tribunal, izjavio je predsjednik ovog međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije Theodor Meron i dodao da je to potpuna istina i da kada neko dođe u njegove godine (83) “stvari vidi s perspektivom”.

“Ne treba mi karijera. Jedino o čemu trebam misliti je moja sudijska savjest. Nema političkog pritiska na ICTY. Ne mogu se sjetiti nijednog slučaja u 12 godina, koliko sam u Tribunalu, da smo bili pod bilo kakvim političkim pritiskom od bilo koga”, rekao je on za beogradski list Danas.

Dodao je da zna i da bi kada bi nekom od njegovih kolega, u šta je potpuno uvjeren, prišao neki predstavnik vlade i rekao: “Dobro, pričamo o ovom slučaju i nadamo se da ćeš ići ovim, a ne onim putem”, od te osobe bilo zatraženo da odmah napusti Tribunal, zato što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ovaj sud formiralo kao nezavisnu instituciju i njegovi članovi su veoma svjesni svoje historijske odgovornosti.

Meron je ubijeđen da kada bi, kako je rekao, bilo nekog političkog pritiska, svaki sudija Tribunala to odmah odbacio.

Ne bi se usudili

“Ali je zanimljivije ono što sam rekao ranije, a to je da na nas nikada nije bilo nikakvog političkog pritiska. Jednostavno se ne bi usudili”, dodao je on.

Meron je podsjetio da je od 161 optuženika, poslije perioda od skoro pola vijeka nekažnjivosti, ICTY uspio dobiti dovoljnu saradnju s međunarodnom zajednicom, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije, da mu izruče ili da ubijede sve optuženike da se predaju.

On tvrdi da je kvalitet njihovih presuda veoma visok, prenosi Tanjug.

Meron je najavio da će ići u Sarajevo, gdje će se sresti s udruženjem Majke Srebrenice, i izrazio nadu da će vidjeti i “drugu stranu medalje”.

Na pitanje kako objašnjava da neko u prvostepenom postupku bude osuđen na 20 godina, a zatim ga Žalbeno vijeće oslobodi, Meron je odgovorio da se to pitanje može postaviti u svakom sistemu u nacionalnoj jurisdikciji, jer i u Sloveniji, Srbiji, u svakoj zemlji, u svakom međunarodnom sudu, imate sistem preispitivanja.

Nesvakidašnja suđenja

On je rekao da zna da u međunarodnoj zajednici, a posebno u bivšoj Jugoslaviji, nisu sretni zbog dužine trajanja suđenja.

“To je nešto što pokušavamo unaprijediti, popraviti procedure, da bi proces bio efikasniji i brži. Ali, moramo se sjetiti i biti svjesni da su naša suđenja nesvakidašnja”, dodao je Meron.

On je kazao da su predsednici Tribunala, uključujući i njega, govorili u Vijeću sigurnosti UN-a da nije korektno i pravedno što UN nije napravio neki fond za reparaciju žrtava ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Na kraju, međunarodna zajednica mora proširiti svoj pristup u radu na predmetima ratnih zločina. To je vrlo dobra polazna tačka, a polazna tačka je pravda, utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i procesuiranje zločina. Mislim da bi žrtve, neko ko je izgubio ruku ili nogu, ili je patio na neki drugi način, trebae imati pravo na nekakvu reparaciju”, zaključio je Meron.

Izvor: Agencije