RH po nezaposlenosti mladih druga u Europi
Svaki drugi nezaposleni u Hrvatskoj mlađi je od 35 godina. To je jedan od najvećih problema na tržištu rada u Hrvatskoj.
Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatska stopa nezaposlenosti mladih približila se 40 posto te je to druga najveća stopa nezaposlenosti u Europi.
Hrvatska vlada krakoročnim mjerama pokušava zaustaviti ovaj trend. Do tada, više nezaposlenih mladih ljudi od Hrvatske bilježi jedino Španjolska.
Ana Despenić svakoga dana nekoliko sati provede tražeći posao. Završila je opću gimnaziju, struke nema pa se javlja na razne oglase.
Svaki treći nezaposleni mlađi od 29 godina
U nadi da će u potrazi biti uspješnija, ova 25-godišnjakinja prekvalificirala se za kuharicu.
“Mogu reći da je to bio dobro uložen novac. To je jako traženo zanimanje, no moji oglasi kao da završavaju u košu”, kaže Ana.
No, iako je sve više mladih bez posla, nadu ne gubi. Nešto se, kaže, mora pokrenuti.
“Od ukupnog broja nezaposlenih svaki treći mlađi je od 29 godina. Na putu do radne knjižice mladima je najveća prepreka manjak iskustva. Čak 60 posto njih iza sebe nema ni jednog dana provedenog na poslu”, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.
A upravo je iskustvo ono što poslodavci najviše traže.
“Ako mladi nakon završenog obrazovanja dugo ostanu nezaposleni i nemaju nikakvu priliku brzo se zaposliti, odnosno svoje vještine potvrditi u praksi, ona znanja koja su stekli i obrazovanja jako se brzo gube”, kaže Kristina Alerić, zamjenica ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
No, ni iskustvo nije garancija za uspješnu potragu. Josip Matjek inženjer je cestovnog prometa, pet je godina radio u struci. Već tri mjeseca traži posao i još ga nema ni na vidiku.
“Sve je teže, pogotovo u mojoj struci naći posao…mislim da je to nemoguće”, kaže Josip.
Vlada shvatila alarmantnost situacije
Ne ohrabruju ni brojke – one koje bilježe nezaposlenost, posljednjih mjeseci samo rastu. Trenutačno je u Hrvatskoj nezaposleno blizu 350 tisuća građana. I novih radnih mjesta sve je manje.
Alarmantnost situacije shvatila je Vlada pa već drugu godinu provodi mjere aktivne politike zapošljavanja.
Ona najpopularnija, nazvana ‘rad za 1.600 kuna’, mladima omogućuje stjecanje iskustva bez zasnivanja radnog odnosa. Cilj je priremiti ih za tržište rada.
Tu su još i potpore za zapošljavanje i usavršavanje, javni radovi, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih.
Na sve je to država ove godine utrošila gotovo 67 milijuna eura i u programe uključila oko 50 tisuća osoba.
Novca do iduće godine za poticanje zapošljavanja više nema. No, od Nove godine trebalo bi ga biti u projektu EU ‘Garancija za mlade’.
On predviđa zapošljavanje mladih najkasnije 4 mjeseca nakon što završe formalno obrazovanje ili su dobili otkaz.
“Mi ćemo tu postići dosta sredstava. Ono što predviđamo za sljedeću godinu je negdje otprilike oko 60 milijuna eura”, kaže Ministar rada Mirando Mrsić.
Sam ministar priznaje da su sve to samo vatrogasne mjere. Problem je puno dublji, a za njegovo rješavanje trebat će puno više vremena.
“Naš obrazovni sustav većinom generira zanimanja koja većina završe na Zavodu za zapošljavanje i tu s ministarstvom obrazovanja smo u procesu da tržište rada što više utječe na kvote, način obrazovanja”, dodaje Mrsić.
Poput onoga ekonomskog smjera, koji samo u Zagrebu svake godine upisuje oko 1.000 studenata. A na burzi posao u toj struci traži nešto malo manje od 10 tisuća ekonomista.
Izvor: Al Jazeera