Hrvatska slavi Dan neovisnosti
Hrvatska danas obilježava Dan neovisnosti, državni blagdan u sjećanje na 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza sa bivšom SFRJ, čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.
U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske, izaslanstvo državnog vrha položilo je jutros vijence i zapalilo svijeće na zagrebačkom groblju Mirogoju prisjećajući se poginulih hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata te svih zaslužnih za stvaranje samostalne i neovisne hrvatske države.
Zajedničke vijence predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade, položili su potpredsjednik Sabora Nenad Stazić, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić te ministar branitelja Predrag Matić.
Izaslanstva položila vijence
Polaganju vijenaca državnog vrha pridružila su se i izaslanstva Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije i udruge branitelja.
Izaslanstva su vijence položila kod Zida boli, Grobnice narodnih heroja, na grobu Ivice Račana, kod središnjega križa, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te kod zajedničke grobnice neidentificiranih žrtava iz Domovinskoga rata na Krematoriju.
Često neprepoznat značaj datuma
Ministar Matić u izjavi novinarima istaknuo je značaj toga datuma u novijoj hrvatskoj povijesti, no i ocijenio da se današnji blagdan, nažalost, često ne prepoznaje, za razliku od nekih drugih datuma, poput 30. svibnja ili 5. kolovoza.
Današnji je blagdan, rekao je, posebna prilika za obilazak grobova poginulih branitelja, bez kojih ne bi bilo ni današnje Hrvatske.
U Odluci o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ stoji i da Hrvatska, na temelju načela uzajamnosti, priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, te da je spremna s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu, uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose, podsjeća Hina.
Također, u odluci se navodi da je Hrvatska, kao suverena i samostalna država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, pripravna ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama, kao i da će nastaviti postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ te na bivšu federaciju.
Brijunska deklaracija
Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice, koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
Na dan kada je taj moratorij istekao, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali su tadašnju rezidenciju hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, Banske dvore, na Trgu Sv. Marka, gdje je predsjednik Tuđman razgovarao s predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i Vlade – predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem.
Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore u 15,03 sata. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije.
Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije. Tuđman, Mesić i Marković su se od sigurne pogibije spasili samo pukom srećom jer su nekoliko minuta prije napada napustili te prostorije.
U napadu je poginula jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana, a četiri su lakše ozlijeđene.
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada jugovojske na Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.
Izvor: Agencije