Reding: Hrvatski slučaj je riješen

Potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding izjavila je u ponedjeljak u Luxembourgu da je za nju slučaj s europskim uhidbenim nalogom riješen, nakon što je Hrvatski sabor izglasao promjene spornog zakona koji nije bio usklađen s europskom pravnom stečevinom. 

“Hrvatski slučaj za mene je riješen, jer je hrvatski Parlament izglasao zakon, a što mi je hrvatska Vlada obećala da će učiniti”, izjavila je povjerenica Reding po dolasku na sastanak ministara pravosuđa zemalja članica EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili na redovitom sastanku u Luxembourgu.

Na pitanje kada će Komisija zaustaviti postupak koji je pokrenula prije nego što je Hrvatska promijenila zakon, Reding je odgovorila da će to učiniti čim zakon stupi na snagu.

Članice daju mišljenje, Komisija djeluje

Komisija je prije dva tjedna počela konzultacije sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskoga pristupnog ugovora, zato što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije bio u skladu s europskom pravnom stečevinom. Zemlje članice imale su deset radnih dana da se o tome očituju.

Reding je dodala da je od zemalja članica, koje u ovom slučaju daju samo mišljenje i koje za Komisiju nije obvezujuće, dobila puno odgovora. “Zemlje članice daju samo mišljenje, a na Komisiji je da djeluje i ona nastavlja djelovati, što je već pokazalo rezultate”, rekla je Reding.

Hrvatski sabor je u petak sa 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘lex Perković’. Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Izmijenjeni zakon počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine.

Podsjetimo, riječ je o zakonu koji je Sabor izmijenio krajem lipnja, svega tri dana prije nego što je Hrvatska postala punopravna članica EU-a. U njega je, među ostalim, unesena odredba po kojoj se europski uhidbeni nalog ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine.

Europski uhidbeni nalog tako se nije mogao primijeniti na 25 naloga koji su od srpnja stigli u Hrvatsku, a među njima ni na onaj kojim je njemačko pravosuđe zatražilo izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića, kojega se tereti za sudjelovanje u pripremi atentata na hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Procedura uvođenja sankcija

Zbog te činjenice mediji su zakon nazvali ‘lex Perković’, a reagirala je i Europska komisija, tumačeći da zemlje koje su u EU stupile nakon 2002. nemaju pravo na takvo ograničenje.

EK je pokrenula i proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj, tražeći da se sporna odredba stavi izvan snage bez odgode, dok je Vlada predlagala da se europski uhidbeni nalog bez vremenskog ograničenja primjenjuje tek od 15. srpnja iduće godine.

Naposlijetku je dogovoreno da će Hrvatska povući spornu odredbu, ali da će se puni europski uhidbeni nalog primjenjivati od 1. siječnja.

Izvor: Agencije