Linić: Ne idem u SAD ponovno se zadužiti

Hrvatski ministar financija na konferenciji za novinare najavio je novi rebalans državnog proračuna, no odbacio je navode o novom zaduženju u inozemstvu.

Linić je rekao kako je rebalans potreban i da će se raditi. Rekao je kako su restrukturiranje i sanacija starih grijeha najveći razlog hrvatskog deficita i rasta javnog duga.

Što se tiče samog izvršenja proračuna za 2013. godinu do kraja rujna, Linić je rekao da prihodi iznose 79,6 milijardi kuna, a rashodi 92,9 milijardi. Deficit je 13,3 milijardi kuna  i do kraja ove godine ne bi se trebao povećavati, rekao je Linić.

Prihodi državnog proračuna za prvih devet mjeseci ove godine su za 2 posto niži nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno povećani za 3,5 posto.

Dugovi zdravstva

Linić je podsjetio da je deficit bio planiran na razini od oko 10 milijardi kuna, koliki bi i bio da nije bilo jednokratnog troška sanacije zdravstva od 3,3 milijarde kuna. Hrvatski ministar financija ustvrdio je da je deficit povećan zbog zaostalih dugova zdravstva.

Prihodi od poreza do kraja rujna ove godine ostvareni su u iznosu od 46,3 milijarde kuna i za oko 2,5 posto ili 1,2 milijarde kuna su manji nego lani. U tom podbačaju, kazao je Linić, čak 1,5 milijardi kuna čine niži prihodi od poreza na dobit, odnosno tih se prihoda Vlada svjesno odrekla kao dio potpore gospodarstvu za očuvanje postojećih ili otvaranje novih radnih mjesta i nove investicije.

I prihodi od PDV-a, koji su zbog ulaska Hrvatske u EU smanjeni za oko 1,7 milijardi kuna, viši su nego lani za 80-tak milijuna kuna i iznose 29,8 milijardi kuna, “dakle ništa se bitno ne događa i ostvaruje se dovoljna naplata”, kazao je Linić.

Od poreza na dohodak je do kraja rujna uprihođeno 951,3 milijuna kuna, a podatke o uplaćenim zdravstvenim i mirovinskim doprinosima ministar financija tumači višom disciplinom u naplati uprkos nižoj zaposlenosti – doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji je ove godine smanjen za 2 postotna boda, uplaćeno je 6,3 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine, odnosno 11,8 milijardi kuna, a za mirovinsko i za zapošljavanje 0,1 posto više, tj. 14,4 milijarde i 1,4 milijarde kuna.

Rebalans nužan

Na rashodovnoj strani najveće se razlike u odnosu na plan odnose na 3,3 milijarde kuna utrošene na sanaciju zdravstva, određena prekoračenja za plaće u obrazovanju i policiji te oko 300 milijuna kuna viših troškova za mirovine uslijed njihovog usklađenja.

Zbog tih će razlika još jedan rebalans ove godine biti potreban, a provest će se kroz interne preraspodjele, kazao je.

Linić je najavio i kako će za 15 do 20 dana biti predstavljen prijedlog proračuna za iduću godinu te je podsjetio na očekivani rast deficita, posebice uslijed 4,7 milijardi kuna viših troškova vezanih uz članstvo u EU, ali i zbog visokih izdataka za financiranje prijašnjih proračunskih deficita te refinanciranja ostalih starih dugova. 

Nema više zaduženja

Slavko Linić će od 10. do 12. listopada boraviti u Washingtonu na redovitoj skupštini Svjetske banke i MMF-a. Danas je odbacio napise prema kojima će se država na tom skupu ponovno nepovoljno zadužiti, odnosno da nema izdavanja novih državnih obveznica.

“Za ovu godinu nema više zaduženja na inozemnom tržištu, ostaje nam samo financiranje na domaćem”, naglasio je Linić i najavio da iduća godina za Hrvatsku neće biti laka.

Što je učinio privatni sektor?

Govoreći o stanju javnih financija, Linić je podsjetio i da je država unazad dvije godine ‘utrošila’ oko 7 do 8 milijardi kuna razna kroz oslobođenja i poticaje gospodarstvu, a učinci toga su izostali.

Razgovara se o problemu javnih ulaganja, zašto se kasni s ulaganjima u Plomin, Dubrovnik, alternativne izvore energije, ali ne i o tome zašto se gospodarstvo ne oporavlja nakon što je dobilo enormne poticaje. Država je restrukturirala željeznice, zračni promet, cestovni sektor, zdravstvo, a zašto se privatni sektor nije restrukturirao i zašto bi Vlada nakon tolikih poticaja davala odgovor zašto nema gospodarskog rasta – to želi znati i Vlada, a odgovore treba od privatnog sektora, istaknuo je Linić te je kazao kako je taj novac privatni sektor potrošio na propale investicije i nekretninski biznis, prenosi Hina.

Komentirao je i ukidanje državnih poticaja za stambenu štednju. Kaže kako država tu štednju više neće podupirati, jer ti poticaji nisu donosili gospodarski rast, odnosno da se nisu gradili novi stanovi.

Izvor: Al Jazeera i Agencije