Makedonski deficit 1,1 milijardu eura

Zbog preskupog denara industrija nije konkurentna (Wilkipedia)
Zbog preskupog denara industrija nije konkurentna (Wilkipedia)

Makedonija je za osam mjeseci ove godine ostvarila 5,1 milijardu eura robne razmjene s inostranstvom, podaci su državnog Zavoda za statistiku.

Statistički podaci pokazuju da je od januara do augusta izvoz dostigao oko dvije milijarde eura, a uvoz 3,1 milijarde eura, dok je trgovinski deficit bio 1,1 milijardi eura.

Najveći udio u izvozu imali su katalizator na nosačima s plemenitim metalima, feronikl, proizvodi od željeza i čelika, odjeća i naftni derivati.

Prilikom uvozu najveći udio imala su naftna i ulja dobijena od bitumeniziranih minerala, platina i legure od platina, električna energija i motorna vozila za prevoz lica, prenosi Srna.

Najveći trgovinski partneri Makedonije u posmatranom periodu bili su Njemačka, Grčka, Velika Britanija, Srbija i Italija.

Sve više uvezene hrane

Trgovinski deficit Makedonije na rekordnom je nivou i raste. Analitičari smatraju da bi do kraja godine mogao dostići 1,9 milijardi eura.

Makedonija, koja se smatra poljoprivrednom zemljom, sve više uvozi hranu, javila je ranije reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.

Trgovinski deficit Makedonije u prvih šest mjeseci 2013. godine dostigao je rekordnih 900 miliona eura.

Neki eksperti smatraju da će nastaviti rasti i da će se možda čak i udvostručiti do kraja godine.

Raste i uvoz hrane u Makedoniju, tradicionalno poznatu po svojoj proizvodnji i izvozu.

Vlada, u isto vrijeme, do kraja godine planira potrošiti 135 miliona eura na subvencije u poljoprivredi.

Ekonomisti smatraju da je domaća valuta – makedonski denar – precijenjena. U Makedoniji se jedan euro kupuje za 61,5 denara.

Precijenjeni denar

Ekonomski analitičar Zoran Vitanov smatra kako bi realna vrijednost makedonske valute trebala biti 20 posto manja.

“Zbog preskupog denara industrija nije konkurentna. Imamo slabu ili nikakvu industriju, čak i one kapacitete koje smo imali ranije, kad je bila druga monetarna politika – sad ih nemamo”, kaže Vitanov.

Problem je i vrijednost uvezenih sirovina, smatra profesor ekonomije na Državnom univerzitetu u Skoplju Vančo Uzunov.

“Da bi se proizveo jedan dolar izvoza Makedonija mora uvoziti komponente u vrijednosti nešto manje od jednog dolara. Pored toga, Makedonija ima onaj uvoz koji nije vezan za izvoz, već za lokalnu potrošnju – zato je taj deficit”, kaže Uzunov.

Vlada je ove godine za proizvođače osigurala kredite s nižom kamatom u vrijednosti 100 miliona eura.

Makedonija je na prvom mjestu u regiji kada je riječ o mitu koje stanovnici daju na godišnjem nivou, pokazalo je istraživanje tamošnjeg državnog Zavoda za statistiku.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO