Loše ocjene Vladi Hrvatske

Redovno mjesečno istraživanje CRO Demoskopa pokazuje potpuni gubitak pozitivnog učinka hrvatskog ulaska u Europske unije, kako na percepciju rada Vlade, tako i premijera Zorana Milanovića.

Tome je svakako pripomogao spor Vlade s Evropskom komisijom oko vremenskog ograničenja u tzv. Lex Perković, za izručenje počinitelja teških kaznenih djela.

Tako je Vlada u listopadu na samom dnu povjerenja i s najnižom ocjenom za svoj rad, dok je Milanović dobio značajno više glasova u izboru za najnegativnijega hrvatskog političara, prenosi portal Index.hr.

Najslabija ocjena

Istraživači navode da Vlada u svom 21. mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa podršku 30,3 posto hrvatskih građana, u odnosu na rujanskih 37,3 posto, dok Vladinu politiku ne podržava 55,1 prema 45,5 posto građana u rujnu.

Tako je ovoga mjeseca Vlada za svoj rad dobila najslabiju ocjenu u ovom mandatu (2,21 prema prošlomjesečnoj 2,39), dok je na početku mandata u veljači 2012. godine ta ocjena iznosila 3,10.

Na listi stranaka vladajuća Socijaldemokratska partija je i dalje na prvom mjestu, sa 25 posto glasova podrške.

Glavnoj opozicionoj stranci, Hrvatskoj demokratskoj zajednici, zaustavljen je rast, pa je ovoga mjeseca podržava 21,9 posto anketiranih (prema 22 posto u rujnu).

Zabilježen je, međutim, vrlo visok udio hrvatskih građana koji ne znaju za koga bi glasali – 23,5 posto ispitanih.

Josipović i dalje najpozitivniji

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je i dalje najpozitivnija ličnost, sa 40,1 posto glasova.

Premijer Milanović je peti, s podrškom od 3,1 (u rujnu 3,7 posto anketiranih), dok je njegov glavni politički rival, lider HDZ-a Tomislav Karamarko, s 2,2 posto podrške, na sedmom mjestu.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara već deveti mjesec zaredom drži Karamarko s 30,8 posto glasova, Milanović je na drugom mjestu s 26,8 posto glasova, što je značajni porast u odnosu na prošlomjesečnih 20,8 posto.

Taj porast negativnog doživljaja premijera izravna je posljedica njegove politike koju je manifestirao u rujnu, u čemu se posebno isticao spor s EK-om, povodom “Lex Perković”, ocjenjuju istraživači.

Taj sporni zakon je u listopadu bio najvažnija tema za 32,4 posto hrvatskih građana, slijedi gospodarska kriza s 16,8 posto i događaji vezani za dvojezičnost i ćirilicu u Vukovaru s 12,7 posto glasova.

Izvor: Agencije