Novi grčki prijedlog za Makedoniju

Grčki pregovarač u sporu Skoplja i Atine u vezi s imenom Makedonija Adamantios Vassialakis tokom posljednje runde pregovora u New Yorku predložio je naziv “Slavensko-albanska Makedonija” za “Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju”, piše u utorak skopski list Dnevnik.

On je na sastanku sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih naroda Mattheweom Nimetzom tražio da se novo ime nađe na svim dokumentima, svejedno da li su oni za vanjsku ili unutrašnju upotrebu.

Posljednja runda pregovora, održana krajem prošle sedmice u New Yorku, završena je bez napretka.

Nimetz je nakon sastanka s makedonskim i grčkim pregovaračima Zoranom Jolevskim i Vassilakisom izjavio da su i dalje prisutne razlike dviju strana.

“Razgovarali smo dosta otvoreno, ali ne mogu reći da je postignut sporazum”, ukazao je Nimetz, te dodao kako je s obje strane razgovarao o idućim koracima u rješavanju dugogodišnjeg spora, ali da još nije odlučio kakvi će konkretno ti koraci biti.

Na pitanje doprinosi li ova runda razgovora u New Yorku rješavanju spora i zastoja Makedonije na njenom putu prema euroatlantskim integracijama, Nimetz je odgovorio kako su pristup Evropskoj uniji i pitanje proširenja NATO-a “teme za te organizacije”.

Ostale bitne razlike

“Ovi pregovori nisu o pristupu ili proširenju. Očito postoji povezanost, jer ove organizacije imaju interesa u ovom pitanju, ali razgovori UN-a to ne mogu pokrenuti”, izjavio je Nimetz, izražavajući nadu kako će se “u jednom momentu riješiti pitanje imena”.

Nimetz je posjetio Atinu i Skoplje početkom septembra, te potvrdio kako je tada čuo grčke i makedonske stavove o posljednjem “kompromisnom prijedlogu imena”, ali da su preostale “bitne razlike” o tom pitanju.

Prethodno je, u aprilskoj rundi pregovora, Nimetz odbio reći šta je bio njegov prijedlog imena, no, prema nekim medijskim izvještajima, navodno je predložio ime “Gornja Republika Makedonija”. Skoplje je odbilo takav prijedlog.

Pregovori o iznalaženju rješenja spora Atine i Skoplja u vezi s nazivom Makedonija vode se od 1992. godine, a naziv “Slavensko-albanska Makedonija” pojavljuje se prvi put.

Do sada su se pominjali prijedlozi “Sjeverna Makedonija”, “Republika Gornja Makedonija”, “Nova Republika Makedonija” i “Republika Makedonija – Skoplje”.

Posljednji prijedlog koji je Nimetz iznio bio je “Republika Gornja Makedonija”, ali je Skoplje taj prijedlog u cjelosti zvanično odbilo s objašnjenjem da je neprihvatljiv.

Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine.

Ključni grčki argument je da korištenje imena Makedonija predstavlja “bezbjednosnu prijetnju”, jer Grčka tako naziva svoju sjevernu oblast.

Veto iz Atine za NATO

Poput Turske, koja je dobila statuts kandidata za EU u oktobru 2005. godine, Makedonija ga je dobila samo dva mjeseca kasnije, a od 2009. godine izvještaji Evropske komisije upućivali su na početak razgovora o makedonskom članstvu svake godine.

Međutim, Makedoniji nikad nije bio ponuđen datum pregovora o pristupanju EU-u, upravo zbog grčke blokade.

Iako je Grčka potpisala privremeni dogovor sa UN-om, obavezavši se da neće ometati Makedoniju na putu prema EU-u i NATO-u, Atina je, ipak, stavila veto na pristup Makedonije Sjevernoatlantskom savezu na samitu u Bukureštu prije pet godina.

U decembru 2011. godine Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je kako je Grčka bila u krivu, spriječivši Makedoniju da se pridruži NATO-u zbog imena.

Iako je Makedonija prihvaćena u članstvo UN-a 1993. godine pod privremenim imenom “Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija”, više od 130 zemalja priznalo ju je i kao Republiku Makedoniju.

Izvor: Agencije