Hrvatski sabor pokrenuo ustavne promjene
Većina u Hrvatskom saboru danas je, uz potporu Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), donijela odluku da se pristupi promjenama Ustava na temelju prijedloga 46 zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP), koji traže da se Ustavom propiše nezastarijevanje kaznenih djela teškog ubojstva počinjenog iz političkih pobuda.
Na taj je prijedlog ranije mišljenje dala i Vlada, koja predlaže da se nezastarijevanje propiše za sva teška ubojstva, s čim su se u ranijim raspravama suglasili svi klubovi, no Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) traži da se, uz to, posebno propiše i nezastarijevanje ubojstava počinjenih u ime jugoslavenskog komunističkog režima.
Pokretanje ustavnih promjena izglasano je bez zastupnika HDZ-a, koji su ranije napustili sabornicu, tvrdeći da odluka nije donesena u skladu s procedurom.
Hrvatski laburisti su u glasovanju ostali suzdržani, pa je odluka donesena sa 89 glasova ‘za’ i četiri glasa ‘protiv’.
Pupovac uvrijedio Šeksa
Tijekom rasprave zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac poručio je Vladimiru Šeksu (HDZ) da bi trebao otići u mirovinu, jer je počeo zaboravljati što je radio prije dva dana, te da više nije dovoljno skoncentriran za praćenje rasprava u kojima i sam sudjeluje.
“Slušajući ovu raspravu proteklih nekoliko dana ja sam siguran da ću se, kad počnem zaboravljati što sam činio prije dva dana recimo ili kad zapazim da nedovoljno pažljivo mogu pratiti rasprave u kojima sudjelujem, odlučiti da idem u mirovinu”, rekao je Pupovac na saborskoj sjednici.
Time je reagirao na Šeksovu tvrdnju da Odbor za Ustav nije utvrdio prijedlog odluke da se pristupi ustavnim promjenama kojima SDP predlaže nezastarijevanje politički motiviranih ubojstava, nego da je tek predsjedniku Sabora poslao izvješće o raspravi na sjednici Odbora održanoj u srijedu.
Šeks je podsjetio na to da je osobno sudjelovao u svim dosadašnjim promjenama Ustava i da je ovo prvi puta da se mimoilazi uobičajena i, kako tvrdi, Poslovnikom propisana procedura. A u Pupovčevim se riječima, kaže, prepoznao.
‘Lex Perković’
Hrvatski mediji, javnost, ali i političari ustavne su promjene vezali uz slučaj ‘Lex Perković’, odnosno zahtjev Njemačke da Hrvatska izruči Josipa Perkovića, kojeg tamošnje pravosuđe tereti da je sudjelovao u pripremi ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 80-ih godina prošlog stoljeća.
Iz oporbe se proteklih mjeseci tako moglo čuti da su promjene Ustava samo igra u kojoj vlast želi izigrati Europski uhdibeni nalog i od suđenja u Njemačkoj spasiti bivšeg pripadnika UDBA-e Josipa Perkovića.
Hrvatski sabor je početkom listopada izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘lex Perković’. Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Izmijenjeni Zakon počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine, kako je dogovoreno s Europskom komisijom.
Riječ je o zakonu koji je Sabor izmijenio krajem lipnja, svega tri dana prije nego što je Hrvatska postala punopravna članica EU-a. U njega je, među ostalim, unesena odredba po kojoj se europski uhidbeni nalog ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine.
Europski uhidbeni nalog tako se nije mogao primijeniti na 25 naloga koji su od srpnja stigli u Hrvatsku, a među njima ni na onaj kojim je njemačko pravosuđe zatražilo izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića.
Zbog te činjenice mediji su zakon nazvali ‘lex Perković’, a reagirala je i Europska komisija, tumačeći da zemlje koje su u EU stupile nakon 2002. nemaju pravo na takvo ograničenje. EK je tada pokrenula i proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj, tražeći da se sporna odredba stavi izvan snage.
Osnovano istražno povjerenstvo za ‘slučaj Đureković’
Hrvatski sabor osnovao je danas i povjerenstvo koje će utvrđivati činjenice vezane uz ubojstvo Stjepana Đurekovića, no o sastavu povjerenstva danas se nije odlučivalo.
Iako zakon to ne propisuje, uobičajena je praksa da istražna povjerenstva vode predstavnici oporbenih stranaka. Osnivanje povjerenstva iniciralo je 50 zastupnika SDP-a.
U odluci o osnivanju navodi se da postoji javni interes za djelovanje povjerenstva, a to je točno utvrditi tko je počinio, organizirao i naručio Đurekovićevo ubojstvo i koji su bili motivi za donošenje takve odluke.
Javni je interes i utvrditi zbog čega hrvatske pravosudne i redarstvene vlasti protiv potencijalnih počinitelja toga i sličnih kaznenih djela nisu poduzimale odgovarajuće korake, te jesu li počinitelji, organizatori i naručitelji toga i sličnih, politički motiviranih ubojstava od stjecanja hrvatske samostalnosti bili štićeni od progona, a ukoliko jesu tko ih je štitio.
Javni interes, stoji u odluci, proizlazi i iz činjenice da u Hrvatskoj nisu na adekvatan način istražena politički motivirana ubojstva i druga politički motivirana kaznena djela, te da inicijativa za njihov progon dolazi iz trećih država, a ne iz Hrvatske.
I odluku o osnivanju povjerenstva Sabor je donio bez zastupnika HDZ-a, koji su sabornicu napustili ranije.
Izvor: Agencije