Različite vizije za hidrocentralu na Drini

Srednji tok rijeke Drine veliki je energetski projekt Bosne i Hercegovine, Srbije i Italije. Za realizaciju se čeka zeleno svjetlo Bosne i Hercegovine, čiji entiteti nude različite vizije posla.

Čiste odnose želio je definisati resorni državni ministar Mirko Šarović. Baš tada pojavila se priča o njegovoj smjeni, koju su podržali Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine.

Pecaroše kraj Drine trebali bi, velikim planom tri države, zamijeniti građevinski radnici, izvještava Al Jazeerin reporter Boris Gagić.

Tri elektrane

U slivu srednje Drine napravile bi se tri hidroelektrane, vrijedne 800 miliona eura. Energetske kapacitete radili bi Italijani, koji bi imali 51 posto učešća u njihovom upravljanju. Ostalih 49 posto u zajedničkoj firmi ravnopravno bi dijelile Srbija i Bosna i Hercegovina.

U toj zemlji dominirala su dva stava. U Banjoj Luci su željeli sami u posao, jer su takav sporazum davno potpisali sa Srbijom i Italijom. S tim se ne slažu u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, jer, kažu, projekt mora odobriti država.

Dok nema dogovora i jasnog pogleda na krupan posao, priču je stopirao državni ministar Mirko Šarović, nekada predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Njegovu su ostavku u međuvremenu inicirali u SNSD-u.

“Nije Srednja Drina ono što je presudilo Mirku Šaroviću, nego odnosi Srpska demokratska stranka – SNSD”, tvrdi Nebojša Radmanović, funkcioner SNSD-a.

Sumnjivi razlozi

U SDS-u sumnjaju u čisto političke razloge za smjenu njihovog čovjeka u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

“Evo, našli su zajednički jezik, vidjećemo epilog takve vrste dogovora između SNSD-a i SDP-a”, kaže Borislav Bojić, funkcioner SDS-a.

Nakon posljednjeg susreta s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, šef SDP-a Zlatko Lagumdžija je poručio: “Hidroelektrane na Drini projekat je vijeka, dobar i za Bosnu i Hercegovinu i za Srbiju. Omogućit će nam to otvaranje novih radnih mjesta i veću zaradu uz pomoć italijanskog partnera u prodaji struje, koji bi imao koncesiju u poslu 15 godina, a na svemu će raditi javne firme.”

Opozicija u RS-u tumači da bi entitetske elektroprivrede, u Banjoj Luci i u Sarajevu, učešće u projektu dijelile s nešto više od 12 posto.

“Dvije važne stranke u Bosni i Hercegovini, SDPBiH i SNSD, usaglasile su stavove. Žele nastaviti projekat Srednja Drina. kojeg bi provela nova osoba na čelu Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine”, izvještava Gagić.

Druga razmišljanja

To Ministarstvo ima kontrolu nad državnim Elektroprenosom, na čijem računu stoje ogromni milionski iznosi u eurima.

Uz sredstva entitetskih elektroprivreda čuju se i druga razmišljanja kako praviti hidropotencijale na Drini.

“Sopstvenim mogućnostima možemo finansirati najznačajnije energetske objekte i ne smijemo dozvoliti njihovu rasprodaju”, poručuje Aleksandar Golijanin, funkcioner Partije demokratskog progresa.

U RS-u su pokušali napraviti i projekt s Nijemcima o gradnji hidropotencijala u gornjem slivu Drine. Bez puno objašnjenja, strateško partnerstvo teško 460 miliona eura, ugovoreno 2012. godine, raskinuto je sredinom ove godine.

Izvor: Al Jazeera