Sarajevski proces, 30-godišnja državna tajna

Prije tačno 30 godina održano je jedno od najpoznatijih političkih suđenja u bivšoj Jugoslaviji – Sarajevski proces. Međutim, arhiva jugoslovenske Službe državne bezbjednosti (SDB) o tom slučaju, a koju je u Bosni i Hercegovini naslijedila Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i dalje je strogo čuvana državna tajna.

Džemaludin Latić je pjesnik. Danas slobodno može recitovati svoje pjesme i sevdalinke. Ali prije 30 godina, upravo je zbog ovakvih stihova završio iza rešetaka.

”Većina inkriminacija su bile iste, u verbalnom deliktu, a moja posebna inkriminacija, na koju se i danas ponosim, jeste da sam tvrdio da je sevdalinka najljepša ljubavna pjesma na svijetu“, kaže Latić.

On je osuđen 1983. godine zajedno sa još 12 muslimanskih aktivista na šest godina teške robije.

To suđenje, za koje bivši osuđenici, ali i brojni historičari, kažu da je bio montirani politički proces, postat će poznato kao ”Sarajevski proces”.


Rajko Danilović o Sarajevskom procesu

Dio istrage bio je povjeren SDB-u. U podrumu zgrade Obavještajno-sigurnosne službe BiH smještena je tajna arhiva SDB-a, koja, i 20 godina nakon pada komunizma, i dalje nije dostupna javnosti.”

Cenziriran dosje

Latić je zatražio svoj dosje od OSA-e, ali je dobio tek manji dio. Crnim flomasterom bila su iskrižana imena obavještajaca i doušnika.

Reporter Al Jazeere Harun Karčić je također zatražio pristup istoj arhivi, i dobio sljedeći odgovor: ”Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da ista nosi oznaku tajnosti ‘Državna tajna’, što po članu 86. Zakona o zaštiti tajnih podataka (Službeni glasnik BiH, broj 54/05 i 12/09) odgovara stepenu tajnosti ‘vrlo tajno’ te bi otkrivanje traženih informacija, koje sadrže imena osoba i izvora, predstavljalo kršenje odredbi Zakona o zaštiti tajnih podataka.”

Midhat Izmirlija izučava tranzicijsku pravdu u zemaljama istočne Evrope. Za njega je odgovor Obaviještajno-sigurnosne agencije iznenađujući.

”To je stvarno iznenađujuće da se radi o zaštićenim dokumentima. Naravno, osobe koje bi imale potrebe ili želju da znaju da li su bile pračene, da li su bile špijunirane, da li su njihova prava kršena, imale bi svakako pravo pristupa tim arhivama. Gledajući iskustva drugih zemalja, recimo Istočne Njemačke i njihove tajne službe Stassi, te su arhive svakako dostupne”, kaže Midhat Izmirlija sa Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Lustracija nije provedena u Bosni i Hercegovini. Bivši saradnici SDB-a, ali i čelnici komunističkog vrha koji su davali naređenja za politička suđenja, danas slobodno hodaju ulicama BiH. Džemaludin Latić smatra da mu nijedan zakon neće vratiti godine provedene u teškoj robiji zbog verbalnog delikta.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO