Rijeka iščekuje zakon o potapanju brodova

U Hrvatskoj se još zbrajaju prihodi od ljetnje turističke sezone. U Rijeci nude model kako cijele godine zarađivati od turizma. Po ugledu na brojne zemlje svijeta kojima je turizam važna grana privrede, zalažu se za namjerno potapanje brodova i razvoj ronilačkog turizma. Međutim, Hrvatska još čeka na zakon u toj oblasti, javlja reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Riječka Kantrida pusta je u ranu jesen. Pogled iz mora ovog ljeta bio je drugačiji. Gužva na obali, ali i u podmorju.

Baš ispred plaže ljubitelji morskih dubina razgledavali su potopljenu barku, uživali u bogatstvu flore i faune, ali i ljudskih inovacija.

Svijet morskih tajni rado razgleda Nicoletta Storelli, instruktorica ronjenja. Njeni savjeti značajni su svima koji žele zaroniti.

„Ronjenje je prilično skup sport. Svima preporučujem dobar regulator za ronjenje. Cijena mu varira od 300 do 1.000 eura. Ostala osnovna ronilačka oprema, bez boce za kisik, može vas stajati do 700 eura i na miru ste pet godina“, kaže instruktorica Storelli.

Ferdinand Hitrec vodi riječki ronilački centar. Kako ima koncesiju, tokom cijele godine turiste iz Evrope iz luke brodom prevozi do dva odavno potopljena broda. Morsko dno, u kombinaciji sa olupinama, zaljubljenicima tih odredišta neiscrpna su atrakcija.

Čekajući zakon

„U Hrvatskoj imamo stvarno velikih mogućnosti, jer imamo, prije svega, strašno puno potopljenih olupina brodova. Nismo razvili što možemo u ronilačkom turizmu“, kaže Ferdinand Hitrec iz Ronilačkog centra Marco Polo.

Svijet napreduje. Amerikanci su namjerno potopili stotine brodova kod Floride, pa hiljadu ronilaca dnevno posjete nosač aviona. Malta je spustila na dno mora manju flotu, koja im donosi 25 posto turističkih prihoda. Kina potapa tenkove. U Njemačkoj se može roniti u hotelu. U tržišnu borbu uključili su se i u Egiptu, gdje politička previranja roniocima ne smetaju.

Hitrec kaže da prihodi od posjeta ronilaca brodu koji je potpopljen sa automobilima u Crvenom moru premašuje prihod od posjeta egipatskim piramidama.

Za prihode je potrebno uložiti novac koji bi se Hrvatskoj mogao vratiti. Ronilačkim centrima, ali i ostalim u lancu turističkog poslovanja, ronjenjenje na potopljene brodove donosi zaradu, jer samo jedan zaron ronioca košta 25 eura.

Hrvatska još čeka zakon kojim bi se omogućilo potapanje brodova. Na tome dugo radi više ministarstava. Administraciju žele ubrzati na sjeveru Jadrana, gdje je oformljena radna grupa za ronilački turizam.

„To je idealan turizam za cijelu godinu. Dakle, ronioci ne dolaze samo usred ljeta  nego i van sezone, ako je tako nazovemo, u drugom, trećem, četvrtom mjesecu“, kaže Dominik Damišt iz Turističke zajednice Rijeke.

I roniti bi morali van plovnih puteva. Prije potopanja brodove bi trebalo ekološki očistiti od ulja ili nafte i u more spustiti golo željezo, koje bi postalo turističko bogatstvo.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Iako se nagađalo da će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti lošija od prethodnih, prve brojke su u plusu. Najzanimljiviji je podatak o rastu prihoda u prvih sedam mjeseci za 6,6 posto spram istog razdoblja lani. No, za njega je prije svega zaslužna fiskalizacija Ministarstva finansija. Obveze povezivanja blagajni s Poreznom upravom i izdavanja računa […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO