Dvojezične ploče u Dalju nikome nisu problem

Posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Beogradu djelomično je u sjeni incidenata zbog uvođenja dvojezičnosti na područjima u Hrvatskoj, gdje Srbi čine više od trećine stanovništva.

To je pitanje osobito osjetljivo u Vukovaru, gdje dio građana Hrvata na ćirilično pismo gleda kao na bolni podsjetnik na sukobe iz 90-ih godina, no nedaleko, u mjestu Dalj, ćirilica je na pločama i ne predstavlja problem.

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo donosi priču iz Dalja, u kojem većinu čine Srbi, a koji se nalazi 20-ak kilometara od Vukovara, no nazivi ulica i institucija ispisani su na dva jezika i pisma i to stanovnicima toga mjesta u ovome trenutku nije presudna tema.

Jedan od stanovnika Dalja kaže kako dvojezične ploče ima pred kućom, ali mu je „svejedno je l’ na latinici ili ćirilici“.

„Učili smo i jedno i drugo pismo, pa mislim da to ne treba biti razlog za tenzije“, kaže Borislav, stanovnik Dalja.

To da dva pisma – latinično i ćirilično – u Dalju nisu novost potvrdio je i Jugoslav Vesić, načelnik Općine Erdut, kojemu to selo na istoku Hrvatske teritorijalno pripada.

„Mislim da tu nema nekih većih problema. Čak štoviše, koga god da pitate reći će vam da imamo puno više problema, prije svega ekonomskih i da ne možemo mlade ljude zadržati na selu. To je bitno, to je problem“, kaže načelnik Vesić.

Povratnici nemaju primjedbi

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo podsjeća kako su dvojezične ploče s imenima ulica u erdutskoj općini, pa tako i u Dalju, postavljene neposredno prije lokalnih izbora 2009. godine, dok su prve dvojezične ploče na institucije postavljene još 1997. godine, odmah nakon mirne reintegracije istočne Slavonije.

Hrvati povratnici u Dalj pristali su, nakon mirne reintegracije, na dvojezične ploče.

Bio je to rezultat kompromisa, kaže Ivan Kovčalija, hrvatski branitelj i ratni zapovjednik policije, koji je sudjelovao u pregovorima o dvojezičnosti. 

„Nismo imali ništa protiv toga da ta slova stoje, ali je bilo bitno da nazivi ulica budu hrvatski i da to budu imena hrvatskih policajaca poginulih u ratu ili ličnosti iz povijesti i hrvatskih pisaca. To da ćirilica bude ispod latinice nama nije smetalo. Išli smo sistemom: dajte nešto da bi dobili nešto“, navodi Kovčalija.

Dvojezična ploča, ipak, nije postavljena na zgradu policijske postaje u kojoj je poginulo 39 hrvatskih branitelja 1991. godine.

Ipak, u srpskoj zajednici smatraju kako problema dvojezičnosti ne bi ni bilo da nema političkih manipulacija.

„Dvojezične table su nešto što dolazi samo po sebi. Ako zakon kaže da imamo pravo, treba i da napravimo tako. No, treba da se bavimo egzistencijom ljudi koji žive na ovom prostoru“, zaključuje načelnik Vesić.

Iako većih incidenata u Dalju dosad nije bilo, nakon izbijanja tenzija u Vukovaru zgrada općine je, iz mjera predostrožnosti, ipak pod policijskim osiguranjem.

Izvor: Al Jazeera