NATO iz Dubrovnika osudio sirijski režim

Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je i odluke koje će odrediti budućnost Saveza na idućem summitu u Londonu (Grgo Jelavic / Pixsell)

Parlamentarna skupština NATO-a završila je u ponedjeljak u Dubrovniku višednevno zasjedanje usvojivši rezolucije i političke preporuke koje će utjecati na oblikovanje politike NATO-a i na odluke koje će odrediti budućnost Saveza na idućem summitu u Londonu.

Neobvezujuće preporuke savjetodavnog tijela NATO-a bit će upućene glavnom tajniku Andersu Foghu Rasmussenu i Sjevernoatlanskom vijeću, odnosno šefovima država i vlada 28 zemalja članica.

Osuda sirijskog režima zbog dvogodišnjeg krvoprolića i golemih ljudskih žrtava, poziv Zapadu da ne ukida sankcije Iranu dok ne dokaže da ne razvija nuklearno oružje i nastavak politike „otvorenih vrata“ prema Zapadnom Balkanu najvažnije su odluke parlamentaraca iz savezničkih i partnerskih država.

Parlamentarna skupština, na kojoj je sudjelovalo 268 zastupnika iz cijeloga svijeta, prvi put je zasjedala u najmlađoj članici NATO-a, a s ukupno 600-ak sudionika bio je to najbrojniji politički skup ikad održan u Hrvatskoj.

Zastupnici su osudili režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada za brutalne napade na civile i pozvali vladu i oporbu na mirovnu konferenciju Ženeva II kako bi se pronašlo političko rješenje sukoba u kojem je poginulo više od 100.000, a izbjeglo tri milijuna ljudi.

Oni smatraju da euroatlantska zajednica mora doprijeti do Irana i novog predsjednika Hassana Rouhanija, ali ne bi trebala ukinuti sankcije sve dok Teheran ne poduzme pouzdane korake kojima će dokazati da ne razvija nuklearno naoružanje.

Otvorena vrata novim članicama

Ističući da vrata NATO-a ostaju otvorena zemljama jugoistočne Europe, parlamentarci su zabrinuti zbog nestabilne političke situacije u BiH i napetosti na Kosovu, koje prijete regionalnoj sigurnosti unatoč značajnom napretku regije koji simbolizira ulazak Hrvatske u EU i sporazum o stabilizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Parlamentarna skupština poduprla je pripreme za vojno-savjetodavnu misiju NATO-a “Odlučna podrška” koja bi zamijenila postojeću operaciju ISAF u Afganistanu nakon povlačenja međunarodnih borbenih snaga 2014.

Također smatra da je zbog nalaženja političkog rješenja potrebno razgovarati i s talibanima, ali samo ako prekinu vezu s terorističkim organizacijama i poštuju ustav zemlje.

Hrvatska u ISAF-u sudjeluje s oko 280 vojnika i policajaca, a pojedinačni doprinos novoj misiji znat će se tek kada partneri u NATO-u dogovore pojedinosti akcije i usuglase ih s Vladom u Kabulu.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO