Hrvatska za ulazak susjeda u NATO i EU
Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley u subotu je u Dubrovniku, nakon susreta s domaćinom godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom, istaknuo da je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u dobra osnova za pomoć svima koji žele ući u te integracije.
Bayley je kao uspješan primjer za ostale zemlje regije istaknuo Hrvatsku, punopravnu članicu NATO-a od 2009. godine, a EU-a od srpnja ove godine.
Kazao je kako Hrvatska može pomoći Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori na putu ka euroatlanskim integracijama.
Otvorena vrata
Leko je istaknuo da je u interesu Hrvatske, sigurnosti i mira u Europi da NATO nastavi s politikom “otvorenih vrata”, posebno prema Crnoj Gori i Makedoniji. “Nažalost, procesi u BiH nisu ohrabrujući kada je riječ o približavanju NATO-u”, ocijenio je Leko.
Bayley je rekao da će BiH ući u NATO ako riješi praktične i političke prepreke koje već više godina blokiraju put te zemlje u transatlanske i europske integracije.
“Postoje praktične prepreke i politički problemi, ali vjerujem da će BiH uspjeti”, rekao je Bayley. “Znam da je to dug put, ali znam i da će na kraju doći do točke u kojoj je Hrvatska”, dodao je.
Zbog demokratskih deficita u funkcioniranju složenog sustava vlasti i problema oko podjele vojne imovine, NATO je BiH blokirao otvaranje akcijskog plana za članstvo (MAP), pripremne faze za članstvo u savezu.
Pusić: Bez podjela u regiji
Šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić na političkom se odboru još jednom zauzela za regionalnu saradnju i ulazak zemalja regije u euroatlantske integracije, javlja iz Dubrovnika reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.
“Svi podržavamo ideju regionalne suradnje, ali regija se ne bi smjela dijeliti na one zemlje koje su članice EU i NATO-a i na one koje još nisu”, rekla je Pusić.
Crna Gora se nada da će to uskoro postati. Akcijski plan je pokrenut prije četiri godine, a vjeruju da će NATO samit iduće godine biti prekretnica.
“Ima nagovještaja da će sljedeći samit biti samit na kojem će se govoriti o proširenju i očekujemo taj poziv već duže vrijeme, ali smo svjesni da još uvijek imamo izazova i problema na tom putu”, rekao je Borislav Banović, šef izaslanstva Crne Gore.
Zajednički jezik
Suradnja u regiji od presudne je važnosti, čulo se u Dubrovniku. A zajednički jezik velika je prednost – u tome se svi slažu, dok razgovaraju na engleskom.
“Srbija je pokazala dobru volju u pregovorima s Prištinom, dobro napredujemo, očekujemo još i bolji napredak. Moje pitanje za Vesnu Pusić – kako ojačati veze u regiji kada je riječ o sigurnosti, ali i privredi? Imamo veliku prednost – zajednički jezik”, kazao je na engleskom Neven Cvetičanin iz izaslanstva Srbije.
Pusić je odgovorila: “Imamo naša mala tržišta, ali kad uzmemo u obzir da se hrvatski može razumjeti u nekoliko zemalja… nas ima tri i pol milijuna, ali naš jezik razumije 20 milijuna stanovnika. Isto je i sa srpskim jezikom. To otvara nove mogućnosti za medije, video industriju, izdavaštvo, mnoge stvari koje ne mogu preživjeti na malim tržištima, ali mogu na nešto većim.”
Suradnja u regiji postoji, ali se nije dogodila preko noći.
“Kako smo počeli surađivati? Nismo imali izbora. Bilo je opasno ne surađivati, možda i zato što smo mali, a drugo, pomoglo je to što smo imali perspektivu članstva u EU”, istakla je Pusić.
O perspektivama ostalih zemalja regije Parlamentarna skupština NATO-a trebala bi, tijekom zasjedanja u Dubrovniku, donijeti Rezoluciju.
Izvor: Al jazeera i agencije