Rezultati popisa i za manje od tri mjeseca

Popis stanovništva, koji je počeo jutros, prva je evidencija stanovništva u Bosni i Hercegovini od osamostaljenja te države, prije 21 godinu.

Trajaće do 15. oktobra, a prvi rezultati biće poznati za tri mjeseca, pa će BiH, prvi put nakon 1991. godine, dobiti uvid u socijalnu i ekonomsku sliku zemlje, ali i demografske promjene koje su nastale u ratu između 1992. i 1995. godine.

Na teren je, u najvećem metodološkom istraživanju u zemlji, izašlo blizu 19.000 popisivača, kojima je svaki građanin BiH dužan, prema zakonu, otvoriti vrata.

I ukoliko naiđu na zatvorena vrata, javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović, popisivači će se ponovo vratiti, no odbiju li učestvovati u popisu građani mogu biti kažnjeni novčano, a kazne mogu iznositi i do 5.000 eura.

Zolić: Statističko, ali i političko pitanje

Gostujući na Al Jazeeri, demograf i statističar Hasan Zolić, koji je prije 22 godine bio čelni čovjek tadašnjeg republičkog Zavoda za statistiku BiH, smatra da je sve dobro organizovano uoči popisa.

„Popis je bitan da se dobije slika stanja jedne države, podaci o demografskim promjenama, broju stanova i kuća, socijalnoj i obrazovnoj strukturi, podaci o prirodnim i privrednim kapacitetima, kao i svi podaci koji su relevantni za računanje određenih veličina za donošenja politika – obrazovnih ili socijalnih, izgradnje škola, obdaništa, cesta, zdravstvenih ustanova“, pojasnio je Zolić.

Iako smatra kako je riječ o statističkoj akciji, dodaje kako je to i političko pitanje.

Prisjeća se kako posljednji popis stanovništva, proveden 1991. godine, nije bio političko pitanje, no sada ocjenjuje kako je popis bitan za evidenciju o vjerskoj i etničkoj pripadnosti, kao i jezicima kojim govore građani BiH.

„Sve je to postalo problem. Zbog čega? Po mojoj ocjeni, zbog toga što pripadnici jednog naroda, koji su se izjašnjavali kao muslimani, a za vjeru pisali islam, sada je potrebno da budu Bošnjaci, jer su muslimani i islam vjerska komponenta“, kaže Zolić.

‘Dvije vrste dijaspore’

Ne smatra da se vršio pritisak na građane oko izjašnjavanja na popisu, niti da je to „zadiranje u ličnu prirodu“, nego se „pokušalo objasniti narodu“.

Kad je bh. dijaspora u pitanju, Zolić je objasnio kako postoje „dvije vrste dijaspore“, a to su građani koji borave izvan BiH manje od 12 mjeseci, odnosno oni koji su u inostranstvu više od toga.

„Kao primjer onih koji su manje od 12 mjeseci izvan države, to su radnici koji rade u inostranstvu i oni će biti popisani kao i svi drugi građani koji žive u BiH, jer su kontigent ukupnog stanovništva. Oni koji su duže od tog vremena u inostranstvu nalaze se na drugim obrascima i ne ulaze u stanovništvo BiH – statistički su izgubili državljanstvo, a de facto nisu, jer ostaju vlasnici svoje imovine i svega ostalog“, objašnjava Zolić.

Pripreme za popis stanovništva u BiH trajale su mjesecima, svi popisivači prethodno su prošli obuku, a niko, osim instruktora i popisivača, ne smije imati uvid u popisne materijale.

Popisivanje će trajati 15 dana, svakodnevno od devet do 21 sat, a poznavatelji procedure procjenjuju kako će pri rezultati, koji se odnose na broj stanovnika, biti poznati i prije isteka roka od 90 dana.

Izvor: Al Jazeera