Ambasada Slovenije pojašnjava Erjaveca

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec nije prijetio Hrvatskoj da neće ući u Evropsku uniju ako se ne riješi problem Ljubljanske banke, nego je zabrinut da Hrvatska zbog političke situacije u Sloveniji možda ne uđe u Uniju 1. jula, a moguće i nikada, saopćila je u subotu Ambasada Slovenije u Zagrebu.

Reagirajući na napise u hrvatskim medijima koji su izjave Erjavca opisali kao prijetnje, ambasada ističe da je ministar nedavno na slovenskoj televiziji potvrdio kako će učiniti sve da se pronađe rješenje za problem Ljubljanske banke u Hrvatskoj i što prije ratificira pristupni ugovor za ulazak Hrvatske u EU, jer bi se u slučaju da se promaši 1. juli kao ciljani datum moglo dogoditi da Hrvatska čak nikad ne uđe u Uniju.

“Taj datum bi bio izložen opasnosti u slučaju da se u Sloveniji raspišu prijevremeni izbori, a parlament raspusti, pa u tom slučaju ratifikacija ne bi bila moguća, a bez nje proširenja ne može biti”, navodi se u saopćenju.

“Uz to, postoje dodatne nejasnosti i o tome što bi se u tom slučaju tačno dogodilo odnosno kakve bi bile pravne, političke pa i finansijske posljedice, kako za EU tako i za Hrvatsku. Nije isključena niti mogućnost da bi bilo potrebno pripremiti sasvim novi pristupni ugovor za Hrvatsku”, kažu iz slovenske ambasade.

Slovenci ističu da je Erjavec “bez svake sumnje” govorio o svojoj zabrinutosti zbog političke situacije u Sloveniji koja može imati i vanjskopolitičke posljedice te da su “tobožnje prijetnje, interpretacija medija”.

“Ministar je govorio i o svojoj velikoj želji, da se uspješno zatvori pitanje Ljubljanske banke na način da se poštuju međunarodni sporazumi i dogovori, sukladno kojima o pitanju Ljubljanske banke treba pregovarati i postići dogovor, a ne da o tome jednostranu presuđuju hrvatski sudovi”, dodaje se u saopćenju i podsjeća na poznati slovenski stav da ovlasti hrvatske vlade za tužbe moraju biti povučene, jer nije moguće o istoj stvari i pregovarati i tužiti se.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel poručio je ranije, reagirajući na izjave Erjaveca, da  možda Hrvatska neće ući u EU, ali da ni Slovenci neće na Jadran.

Obersnel je ovo objavio na svom Twitter profilu nakon izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca da postoji mogućnost da Hrvatska nikada ne postane punopravna članica EU.

“Kažu Slovenci da možda nikad nećemo u EU. Došlo je vrijeme da im netko konačno kaže: možda mi nećemo u EU, ali nećete ni vi na Jadran”, napisao je Obersnel, javljaju hrvatski mediji, prenosi Srna.

Erjavec je izjavio da, u slučaju da se ne nađe rješenje za Ljubljansku banku, Hrvatska ne bi ušla u EU 1. jula, kako je predviđeno.

Kazu Slovenci da mozda nikad necemo u EU. Doslo je vrijeme da im netko konacno kaze: mozda mi necemo u EU ali necete ni vi na Jadran

— Vojko Obersnel (@Obi_Rijecki) January 18, 2013

“Zbog situacije u EU kojoj proširenje u sadašnjem trenutku nije prioritet, hrvatsko članstvo u Uniji bi uopšteno moglo da bude dovedeno u pitanje”, rekao je Erjavec.

SAD poziva na kompromis

Pitanje Ljubljanske banke i ratifikacija Ugovora o pristupanju Hrvatske u Evropsku uniju ozbiljan su problem, tu nema dileme, naveo je Erjavec.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko zbog političke krize Slovenija ne ratificira pristupni ugovor do 1. jula, što bi se lako dogodilo, postoji mogućnost ne samo da Hrvatska ne uđe u EU u zadanom roku, već da do toga nikad ni ne dođe, javljaju hrvatski mediji.

“Prekrši li se taj rok, lako bi se dogodilo da Hrvatska nikad ne postane punopravna članica EU”, poručio je Erjavec i dodao da za EU sada nije prioritet proširenje, jer ima dovoljno i vlastitih problema.

Američki ambasador u Sloveniji Joseph A. Mussomeli izjavio je da Slovenija i Hrvatska trebaju naći kompromis oko Ljubljanske banke do 1. jula kada je predviđen ulazak Hrvatske u EU i da je takvo stajalište Sjedinjenih država načelno prema obje strane, a ne pritisak na jednu od njih.

“Naše poruke i Hrvatskoj i Sloveniji su identične. Obje trebaju naći kompromis”, rekao je Mussomeli u razgovoru za ljubljanski dnevni list Dnevnik od subote, na primjedbu da se izjave američkih dužnosnika da Slovenija treba ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Evropskom unijom mogu shvatiti kao pritisak na slovensku stranu koja ratifikaciju uvjetuje pitanjem Ljubljanske banke o čemu još nije postignuto obostrano prihvatljivo rješenje.

“Naša je poruka da je potrebno naći kompromis”, rekao je Mussomeli, dodavši da i Slovenija treba biti svjesna kako je eventualni izostanak pravodobnog rješenja postavlja u “tešku situaciju”.

“Ako Hrvatska 1. jula ne uđe u Evropsku uniju, to će biti katastrofa ili u najmanju ruku vrlo nesretna situacija za Hrvatsku, za Sloveniju i za cijelu Evropsku uniju”, rekao je Mussumeli, dodavši da su stajališta SAD-a u tom pogledu jednako “tvrda” i prema Sloveniji i prema Hrvatskoj.

Mussomeli je očekivanja vezana na rješenje spora oko Ljubljanske banke, te odnose Hrvatske i Slovenije, komentirao i u razgovoru za subotnje izdanje mariborskog dnevnog lista Večer.

Ne mogu ponuditi ekspertizu

Zaplet u odnosima s Hrvatskom predstavlja “još jedan argument protiv” toga da se politička kriza u Sloveniji riješi održavanjem prijevremenih izbora, naveo je Mussomeli, jer bi takav rasplet možda onemogućio pravodobnu ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.

Što se tiče uloge američke diplomatije u odnosima Ljubljane i Zagreba, Mussomeli je pojasnio da SAD sada “savjetuju i potiču” slovensku i hrvatsku stranu da pravodobno riješe spor oko Ljubljanske banke i omoguće ulazak Hrvatske u EU 1. jula, ali da američka diplomatija u to zapravo nije uključena i angažirana na isti način kako je to bio slučaj u naporima koji su doveli do Arbitražnog sporazuma o granici kojim su deblokirani hrvatski pristupni pregovori s EU-om u vrijeme slovensko-hrvatskog graničnog spora.

“Ovaj put je slučaj drukčiji, odnosno govoreći otvoreno nismo u stanju ponuditi potrebnu ekspertizu”, rekao je Mussomeli, dodajući kako je Ljubljanska banka kompleksno pitanje, te da bi bolje da se u tom pogledu angažira Evropska unija, prenosi Fena. 

Izvor: Agencije