Josipović traži objašnjenje o granici s BiH
Ako hrvatska Vlada predlaže ratifikaciju sporazuma Tuđman-Izetbegović oko granice Hrvatske i BiH, mora reći kakva je korist tog čina, izjavio je tokom posjete Sarajevu hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Uoči Međunarodnog mirovnog samita koji počinje u nedjelju poslijepodne u bh. prijestolnici, Josipović je posjetio Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Kako je izvijestio reporter Al Jazeere Ivan Pavković, na radnom ručku bilo je riječi o rješenju prolaza kroz Neum, te pitanju korištenja Luke Ploče.
“Sporazum Tuđman – Izetbegović ponovno je aktualan. Treba utvrditi predviđa li on ili ne mijenjanje granica bivših socijalističkih republika”, kazao je Pavković.
Josipović je rekao da “ako Vlada predlaže ratifikaciju, mora reći koje su koristi i zašto mi to činimo, jer je to nešto što se mora ljudima objasniti”.
“Ja se nadam da će konačni rezultat biti takav da ćemo urediti naše granice na najbolji mogući način. Proces ratifikacije je nešto što nakon toliko godina jeste potrebno pokrenuti.”
Prema sporazumu, koji su potpisali bivši predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, BiH bi dobila otoke Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek.
Ranije ovog mjeseca, hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je da će Vlada na čijem je čelu u “brzom i razumnom vremenu” uputiti sporazum u saborsku proceduru.
Eurointegracije i poticaj razvoju
Pitanje granica treba riješiti prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Josipović se u nedjelju u Sarajevu sastao i s šefom Evropskog Vijeća Hermanom van Rompuyem i razgovarao o skorom članstvu njegove zemlje u EU.
“Nije bilo naznaka nekih problema na tom planu. Razgovarali smo o gospodarskim problemima koje ima EU a ima i Hrvatska”, rekao je Josipović.
Komentirajući novinarsko pitanje u vezi s članstvom Hrvatske u EU, Josipović je naglasio da to članstvo ne znači neki “čelični zid” između Hrvatske i BiH, nego da to treba biti poticaj razvoju, investicijama i novim trgovinskim aranžmanima, poručivši da i BiH kao država mora udovoljiti standardima koje traži EU.
Na pitanje u vezi s Pelješkim mostom, hrvatski predsjednik kazao j eda je njegova pozicija u tom pogledu jasna, te da se ne radi o političkom, niti ideološkom projektu, nego je pitanje da li postoje finansijske mogućnosti da se to realizira.
On je podsjetio da postoje i druge ideje – koridora i tunela – te da je obaveza da se nađe najbolje rješenje, imajući u vidu sve praktične implikacije.
Slučaj Sejdić-Finci u BiH
Van Rompuy je izrazio nadu da će BiH pratiti ostale zemlje iz regije, poput Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih i da će preduzeti korake kako bi ispunila zahtjeve za članstvo u EU do kraja ove godine.
“Ovom prilikom pozivam sve političke predstavnike u BiH da nadvladaju razlike i da se usaglase oko zajedničke vizije prosperitetne i stabilne budućnosti zemlje, jer će to donijeti ne samo ubrzan put prema EU integracijama, nego i direktne koristi za građane ove zemlje”, kazao je predsjednik Evropskog vijeća.
On je istakao da vjeruje da će BiH nastaviti raditi na provođenju svih potrebnih koraka na evropskom putu, a prije svega provođenju presude u slučaju Sejdić-Finci u duhu kompromisa i zajedničke odgovornosti entiteta i svih institucija u državi.
“Ne postoji bolja i održivija alternativa za ovu zemlju od članstva u EU i nikada neće biti bolji trenutak za realizaciju tog cilja nego ovaj sadašnji trenutak”, kazao je Van Rompuy.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istakao je da bez obzira na brojne različitosti stavova unutar BiH, “u jednoj stvari imamo konsenzus i to je evropski put”.
“Evropski put je jedna snažna platforma za dugoročnu stabilnost ove zemlje”, kazao je Izetbegović.
On je dodao da se sve političke snage u zemlji trebaju okrenuti procesima integracija i saradnj,. te što hitnije riješiti slučaj Sejdić-Finci kao uslov za nastavak procesa evropskih integracija.
“Potrebno je riješiti ovaj slučaj kako bi se omogućilo svakom građaninu ove države da ima pravo glasa i da bude biran”, istakao je Izetbegović.
Izvor: Al Jazeera i agencije