Hrvatska ne priznaje magisterij s Cambridgea
Priznanje kvalifikacija i naučnog zvanja stečenih u inostranstvu i dalje su predmet čestih nesporazuma sa institucijama obrazovnog sistema u zemljama regije. Mlada naučnica Instituta Ivo Pilar Ivana Radačić u inostranstvu je prepoznata kao pravna stručnjakinja za ljudska prava. No, u Hrvatskoj nije. Odbijeno joj je priznanje magisterija sa Univerziteta u Cambridgeu, a nije primljena ni za naučnu saradnicu u području prava, izvještava novinarka Al Jazeere Ivana Brkić. Iz nadležnih institucija poručuju da je sve po zakonu, a Radačić upozorava na štetu njoj i ugledu hrvatske naučne zajednice.
Diskriminirana, ljuta, ali spremna na borbu, tako se osjeća doktorica Ivana Radačić, naučna novakinja Instituta Ivo Pilar. Magistrirala je na univerzitetima u Cambridgeu i Michiganu, doktorirala na University Collegeu u Londonu. U Hrvatskoj joj je, kaže, onemogućeno profesionalno napredovati. Matični odbor za pravo odbio ju je potvrditi za naučnu suradnicu. Iako je, kaže, objavila više od 20 naučnih članaka.
Doktor nauka Ivana Radačić je rekla: “Taj Matični odbor je rekao da moji radovi ne spadaju u međunarodno pravo. To je bilo jedino objašnjenje i odbio je potvrditi izbor. Kako je to moguće unatoč evropskim trendovima? Na temelju kojih kriterija je odluka donesena?”
Povjerenstvo Pravnog fakulteta u Osijeku prije odluke Matičnog odbora potvrdilo je njezin izbor. No, sredinom juna odbor je uskratio suglasnost. Kriteriji, tvrdi profesor koji je o tome odlučivao, bili su stručni.
Metodološki pristup
Profesor Dragan Bolanča, član Matičnog odbora za polje prava, kazao je: “Nakon detaljne analize i jednosatnog razgovora zaključili smo da metodološki pristup kolegice nije dovoljan da bi ona dobila zvanje u znanstvenoj grani u kojoj je tražila to zvanje. Smatramo da nikakva prava kolegice Radačić nisu povrijeđena.”
S time se ne slaže pedagoginja s Filozofskog fakulteta Vedrana Spajić-Vrkaš, inače vrlo aktivna na području ljudskih prava. Smatra da ona moraju biti dio međunarodnog prava.
“Takve odluke su štetne za pojedinca, ali bih rekla da su u ovom trenutku više štetne za Hrvatsku, jer štete razvoju zaštite ljudskih prava”, rekla je profesorica Spajić-Vrkaš.
Radačić kaže da su ovdje njezina prava ugrožena. Iako ima već jedan izbor, u rodne studije, od prava ne želi odustati. Zbog negativne odluke Matičnog odbora ne može se zaposliti u naučnoj instituciji, niti davati pravne savjete.
“Ja sam samo jedan od problema u postupcima izbora u znanstveno zvanje. Dakle, netransparentnost, pitanje nadležnosti, to da odlučuje u prvom i drugom stupnju iste osobe i da nemate efikasan pravni lijek”, kaže Radačić.
Novi radovi
Ona dalje pita ima li Matični odbor uopće pravo utvrđivati šta spada u koju granu prava? Profesor Bolanča joj odgovora da Odbor radi transparentno. I prema zakonu o naučnoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003.
“Ja bi joj kao kolega i profesor preporučio da napiše nekoliko novih radova koji bi bili čisto iz materije međunarodnog prava, pa da ponovno pokrene postupak, pa ne bi bilo nikakvih problema pred matičnim odborom”, kazao je Bolanča.
“Iz Delegacije Europske unije nisu nam zbog kratkog roka mogli odgovoriti kakva je praksa zemlja Europske unije. Komentara nema iz Nacionalnog vijeća za znanost. S druge strane, Ivana Radačić ne šuti i pravdu će, kaže, ako treba potražiti i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu”, izvjestila je Brkić.
Izvor: Al Jazeera