BIH – zemlja bez državnog zatvora
Ideja o gradnji zatvora na državnom nivou u Bosni i Hercegovini datira još od kraja 2004. godine, kada su entitetska i državno ministarstvo pravde usvojili Zajedničku strategiju o pitanjima pritvora i zatvora. Osnovni cilj je bio riješiti problem prenatrpanosti postojećih zatvorskih kapaciteta. No, i 8 godina nakon toga Bosna i Hercegovina nema državni zatvor, a stotine pravosnažno osuđenih osoba čeka na izdržavanje kazne.
Ne postoji garancija da će pravosnažno osuđena osoba završiti u zatvoru, jer je jedan od razloga zbog kojih je godinama na slobodi i nedostatak smještajnih kapaciteta.
Zbog nepostojanja zatvora na državnom nivou, osobe koje Sud Bosne i Hercegovine osudi ili im odredi pritvor upućuju se u kazneno-popravne ustanove širom zemlje. Osuđenici su trenutno smješteni u nekim od 14 kazneno-popravnih ustanova.
U zatvorima u Bosni i Hercegovini, iako su u posljednje vrijeme izdvojena značajna sredstva za proširenje kapaciteta, evidentan je nedostatak prostora.
Sigurnosni problem
„Nikad nema previše zatvora. Sitacija je puno bolja u odnosu na prije nekoliko godina, u smislu čekanja na izdržavanje kazne. Taj problem bi uskoro mogao biti riješen. Naime, u Mostaru se gradi zatvor zatvorenog tipa sa kapacitetom jednakim onom kojeg će imati zatvor na državnom nivou. Zatvor u Mostaru sa istim kapacitetima će duplo manje koštati nego ovaj državni, za kojeg sam skeptičan i ne znam kada će biti izgrađen“, kaže zamjenik direktora KPZ Sarajevo, Mladen Krpan.
Nepostojanje državnog zatvora predstavlja veliki problem kako sa aspekta sigurnosti, tako i ekonomičnosti, ističu iz Suda BiH.
Ne postoji garancija da će pravosnažno osuđena osoba završiti u zatvoru, jer je jedan od razloga zbog kojih je godinama na slobodi i nedostatak smještajnih kapaciteta.
„Nepostojanje zatvora na nivou BiH je svakako veliki nedostatak. Postojeća pritvorska jedinica Suda BiH je ograničenog kapaciteta, samo 20 ćelija. Pritvorenici koji ne mogu biti smješteni u tu pritvorsku jedinicu, šalju se u zatvore širom Bosne i Hercegovine. Postoji veliki tehnički problem jer Sudska policija mora daleko ići po pritvorenike, visoki su troškovi, dug je put te se mogu desiti i nepredviđene situacije“, smatra stručni saradnik za informisanje Suda BiH, Muhamed Čučak.
Kamen temeljac za izgradnju državnog zatvora položen je 2006. godine. Završetak radova bio je najavljen za 2008. godinu, ali rok nije ispoštovan.
Prvobitno je planirano da izgradnja državnog zatvora košta 15 miliona eura. Zbog usklađivanja sa novim standardima o ljudskim pravima i uslovima smještaja osuđenika idejno rješenje i projekat zatvora morali su biti promijenjeni, što je dovelo do povećanja troškova na blizu 40 miliona eura.
„Na samoj lokaciji budućeg državnog zatvora BiH, u Vojkovićima kod Sarajeva, nema mnogo promjena. Od planiranog funkcionalnog zatvora izgrađeni su samo vanjski zidovi“, kaže reporter Al Jazeere, Sanel Kajan.
Problemi u komunikacijei
Dok se čeka izgradnja državnog zatvora, Ministarstvo pravde BiH plaća za smještaj pritvorenika i osuđenika Državnog suda u kazneno-popravnim ustanovama u bh. entitetima.
„Za jednog zatvorenika ili pritvorenika koji se nalaze u pritvorskim jedinicama entiteta plaćamo 40 KM odnosno 20 eura po jednoj osobi za jedan dan. U prosjeku je to između 20 i 30 hiljada eura. Imajući u vidu da se na području Federacije BiH pojavila prekobrojnost zatvorenika odnosno nemogućnost smještaja donesena je odluka da oni koji su osuđeni do jedne godine zatvora kaznu mogu izdržavati u porodičnoj kući uz mjere nadzora nošenja elektronske narukvice koju su takve osobe obavezne nositi 24 sata“, kaže Mustafa Bisić iz Ministarstva pravde BiH.
Dok se čeka izgradnja državnog zatvora, Ministarstvo pravde BiH plaća za smještaj pritvorenika i osuđenika Državnog suda u kazneno-popravnim ustanovama u bh. entitetima.
Helsinški komitet za ljudska prava u BiH kao razlog kašnjenja gradnje navodi probleme u komunikaciji između nadležnih ministarstava države, entiteta i Distrikta Brčko.
„Jedan od razloga zašto se uopšte došlo do te ideje, osim logičnosti da država mora imati državni zatvor, jer je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nema državni zatvor, je osnivanje ustanove visokog stepena sigurnosti ali i uslova izdržavanja kazni po evropskim standardima“, smatra izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, Muhamed Džemidžić.
Zatvorski kompleks površine 24.000 metara kvadratnih sastojat će se od tri bloka smještajnih prostorija za 350 zatvorenika, a upošljavat oko 290 radnika. Iz ministarstva najavljuju raspisivanje glavnog tendera do kraja ove godine, a kao definitivan rok za izgradnju kraj 2015.
Izvor: Al Jazeera