Smanjen broj napada na vjerske objekte

Međureligijsko vijeće BiH  tvrdi da se broj napada na vjerske objekte širom BiH smanjio u poređenju sa prethodnom godinom.

No, napadi i dalje nisu rijetki.

Safer-begova džamija u Banjoj Luci porušena je u ratu, a obnovljena 2004. godine. Od tada do danas – bila je meta 50-ak napada – od verbalnih provokacija tokom molitvi, do razbijanja prozora i provaljivanja, javlja reporter Al Jazeere Harun Karčić.

Ona je samo jedan od brojnih vjerskih objekata koji su bili predmet skrnavljenja proteklih godina.

Raznovrsni motivi

Ovu problematiku dobro poznaje Emir Kovačević, član međureligijskog vijeća koje vrši monitoring napada na vjerske objekte širom zemlje. Ove godine imaju razlog biti sretni.

”Ako poredimo prošlu godinu kada smo pokrenuli program monitoring napada na vjerske objekte u BIH, mi smo to pokrenuli 1.10.2011 godine, mi možemo sa zadovoljstvom da konstatujemo da je značajan pad napada na vjerske objekte, barem po evidenciji koju mi imamo i koju mi vodimo“, rekao je Kovačević.

Motivi su raznovrsni, kaže Kovačević – ali se većinom svode na skrnavljenje ili koristoljublje.

Prema podacima vijeća u 2011. godini registrovano je 56 napada na vjerske objekte širom BIH. Od toga, 30 se dogodilo u Republici Srpskoj, 26 napada zabilježeno je u Federaciji BiH.

Od toga, 28 napada izvršeno je na objekte islamske zajednice, 17 na objekte srpske pravoslavne crkve, devet na objekte katoličke crkve i 2 na objekte jevrejske zajednice

Međutim, do 25. septembra 2012 godine zabilježeno je 26 napada na vjerske objekte što je skoro 50 posto manje u poređenju sa prethodnom godinom.

Nepoznati počinioci

Postoji trend da se skrnavljenja vjerskih objekata dešavaju u mjestima gdje je ta vjerska zajednica u manjini, tako da su Islamska zajednica i Katolička crkva česte mete napada u Republici Srpskoj, dok je Pravoslavna crkva meta u Federaciji.

Policija je uspjela identifikovati počinioce u samo 35 posto, dok su ostali nepoznati u skoro 65 posto slučajeva.
Analitičari vjeruju kako ne postoji dovoljno volje u policiji, tužilaštvu i sudovima da se takvi napadi tretiraju kao zločin iz mržnje.

”Opasnost je u tome što se ne želi dati prava kvalifikacija tim napadima na vjerske objekte i napadima na pripadnike manjina i stoga je vrlo malo slučajeva koji su kvalifikovani na pravi način a drugo da su sankcionisani kako treba. Dakle sankcionišu se po nekom zakonu o prekišaju, sa nekim minormim azmama, i praktički se ohrabruje ta vrsta djelovanja“, rekao je Srđan Dizdarević iz Human rights housea.

Da bi se to promijenilo, lokalne zajednice moraju se više angažovati  kako bi zajednički osudile te vrste napada.

Tokom rata vjerski objekti širom bosne i hercegovine namjerno su rušeni sa ciljem da se unište tragovi pripadnika drugih vjerskih zajednica. Od tada pa do danas, situacija se znatno poboljšala. Međutim, sa 26 registrovanih napada tokom proteklih godinu dana, i dalje ima mnogo prostora za međureligijski dijalog, zaključio je Karčić.

Izvor: Al Jazeera