Ljubljanska banka prepreka Hrvatskoj ka EU-u

Evropski komesar za proširenje Štefan Fule Hrvatskoj je najavio pozitivan izvještaj monitoringa, što znači da nakon toga više neće biti prepreka da države koje to do sada nisu učinile ne ratificiraju pristupni ugovor Hrvatske i Evropske unije (EU).

No, Slovenija i dalje uslovljava ratifikaciju rješenjem problema Ljubljanske banke, iako Brisel neslužbeno to doživljava kao ucjenu.

U Ljubljani tvrde da ucjene nema, već samo poštuju ono što su dvije zemlje dogovorile.

Iz Slovenije neprestano stižu signali da je preduslov ratifikacije rješenje pitanja Ljubljanske banke, no predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog Parlamenta Jožef Horvat tvrdi da ucjene nema.

“Slovenija, tačnije Odbor za vanjsku politiku, nije dala ultimatum Hrvatskoj, nije zatvorila vrata, već je samo upozorila da prije ratifikacije pitanje Ljubljanske banke mora biti riješeno”, navodi on.

Slovenska strana smatra da se problem Ljubljanske banke treba riješiti u okviru sukcesije.

Pogodan trenutak

Za to je, tvrde, bivši slovenski premijer Borut Pahor prije dvije godine uspio dobiti pristanak bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor u zamjenu za zatvaranje četvrtog poglavlja hrvatskih pregovora.

Pahorov nasljednik na mjestu šefa socijaldemokrata Igor Lučić dijeli to mišljenje.

“To je pitanje otvoreno otkad smo se zajedno razišli u okviru zajedničke države i to se treba riješiti. Ja mislim da je sada pogodan trenutak da se to riješi i ne bi bilo dobro da se razumije kao ucjenjivanje, nego kao najbolja prilika za rješenje ovog pitanja”, kazao je Lučić.

Uprkos insistiranju da se to pitanje riješi prije 1. jula iduće godine, ipak postoji bojazan od reakcije Brisela, koji slovensko uslovljavanje trenutno ne gleda sa simpatijama, kaže novinar Al Jazeere Ivan Čorkalo koji se javio iz Ljubljane.

“U slovenskom Parlamentu poručuju kako ne žele da Slovenija bude zadnja članica EU-a koja će ratificirati ugovor pristupni ugovor Hrvatske s EU-om kako ih se ne bi doživljalo remetilačkim faktorom u procesu proširenja”, dodaje Čorkalo.

Milionska odšteta

Strahuje se i od potencijalne milionske odštete.

Hrvatska potražuje na ime devizne štednje blizu 300 miliona eura, a protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke pred hrvatskim se sudovima vode desetine sudskih sporova, koji su do sada uglavnom odbijali tužbe.

U slučaju da Hrvatska uđe u EU, a neki od sudova donese drugačiju odluku, Slovenija bi morala poštivati odluku, a Nova ljubljanska banka bila bi opterećena milionskim odštetama.

No ratifkacija ugovora moguća je i do kraja godine ako dvojac stručnjaka Arhar-Rogić pronađe adekvatno rješenje.

“Ako će dva stručnjaka donijeti prijedlog koji će biti prihvatljiv za obje strane, onda odmah kreće postupak ratifikacije”, ističe Horvat.

“Vlada će Parlamentu predložiti zakon o ratifikaciji, a mi ga moramo usvojiti dvotrećinskom većinom, dakle sa 60 glasova.”

Prvi prijedlozi mogli bi biti poznati do kraja novembra.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO