Hrvatska očekuje sredstva od EU-a

Mimica: Evropski budžet se iskazuje na dva načina (consilium.europa.eu)

Bez obzira na ishod pregovora o višegodišnjem budžetskom okviru Evropske unije (EU), za sljedeće sedmogodišnje razdoblje Hrvatskoj bi trebali ostati isti iznosi koji su utvrđeni u ugovoru o pristupanju, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica.

“Za sada vrijedi pravilo da su hrvatske alokacije utvrđene u pristupnom ugovoru, što znači da bi, bez obzira na eventualno smanjenje ukupnih kohezijskih sredstava, Hrvatska trebala zadržati ono što jeutvrđeno u pristupnom ugovoru, jer se na nju ne može primjenjivati načelo tzv. povijesnih podataka o korištenju europskih sredstava, budući da ta povijest počinje s ugovorom o pristupanju. Mi i zemlje članice očekujemo da se to potpuno uvaži”, rekao je on u Briselu, gdje kao posmatrač učestvuje na sastanku Vijeća za opće poslove, na kojem je glavna tema evropski višegodišnji budžet.

Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji evropski budžet iznosi 13,741 milijarda eura u obvezama, a 9,956 milijarda eura u stvarnim plaćanjima.

Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava, 8,7 milijardi eura.

Evropski budžet se iskazuje na dva načina – odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti duže od jedne finansijske godine, i rashodi, koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih finansijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini.

Sa dvije na tri godine

Mimica je rekao da je na sastanku zatražio da se za Hrvatsku nađe odgovarajući izuzetak za korištenje evropskih sredstava u prvim godinama višegodišnjeg okvira.

Prema sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu budžetsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produži na tri godine, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.

Hrvatska je također zatražila još jedan izuzetak, a to je da se na nju primjenjuje nešto veći limit za korištenje kohezijskih sredstava u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP).

Prema pravilima, zemlja članica može u sklop

kohezijskih sredstava dobiti maksimalno 2,5 posto svog BDP-a, a Hrvatska, kao novoprimljena članica, traži da se za nju poveća taj gornji limit.

“Za sada nemamo odgovore na naše zahtjeve, zemlje članice su uglavnom govorile o svojim zahtjevima i pogledima na budući europski proračun, tako da nije bilo reakcija na hrvatske prijedloge ni od zemalja članica, ni od Europske komisije (EK)”, kazao je Mimica.

Pregovori o sedmogodišnjem evropskom budžetu još su u fazi načelnih razgovora, bez konkretnih brojki.

Očekuje se da bi se potpuni dogovor o tome trebao postići na vanrednom samitu EU u novembru, koji je sazvan isključivo radi toga.

Izvor: Agencije


Povezane

Vrata EU-a otvorena i ostalim zemljama regije, ali samo ako ispune tražene uslove, kazala hrvatskom premijeru njemačka kancelarka Angela Merkel.

Published On 19 Sep 2012

Nakon pregovora sa 27 država članica, koji su trajali gotovo šest godina, Hrvatska je 9. decembra prošle godine potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji. Prvog jula sljedeće godine trebala bi postati punopravnom članicom Evropske unije. Međutim, do tada još 14 zemalja treba ratificirati sporazum.  Prilog Marina Veršića.

Published On 19 Sep 2012
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO