Nema ujedinjene Evrope bez država regije

Ideja ujedinjene Evrope može ostati živa samo ako se uistinu ujedine sve države tog kontinenta uključujući države Zapadnog Balkana, zaključak je diskusije o država regije i izazovima Evropskoj unije (EU) održane u ponedjeljak na Međunarodnom strateškom forumu na Bledu u Sloveniji.

Kako je izvijestila reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, ministri iz država regije složili su se da bi i zemlje Zapadnog Balkana mogle mnogo više postići uz pomoć Evrope, nego bez nje.

Kosovski premijer Hashim Thaci rekao je da je na Kosovu potreban veći utjecaj Evropske unije, dok Makedonija ne odustaje od članstva u EU uprkos krizi.

Potrebne reforme

Kako je izvijestila Drlja, glavnu poruku dala je ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, koja je rekla  da sve zemlje Zapadnog Balkana moraju nastaviti donositi reforme i graditi države, same zbog sebe.

“To bi zapravo mogla biti i završna riječ ovog foruma – Biti bolji sebi, a ne zbog članstva [u EU]”, rekla je Drlja.

Na forumu je učestvovalo 450 visokih političkih i privrednih zvaničnika iz 40 zemalja. Raspravljalo se o centralnoj Aziji i Afganistanu nakon 2014. godine, te o tome koliko Evropi može pomoći Kina kad je u pitanju ekonomski rast.

Na marginama foruma, u organizaciji slovenskog ministarstva vanjskih poslova, ministar Karl Erjavec susreo se s kolegama iz Katara, Pakistana, Nigerije, ali i zemalja regije.

Kako je kazala Drlja, konkretnog datuma za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora sa Evropskom unijom još nema, dok se ekonomski stručnjaci Hrvatske i Slovenije trebaju sastati u Zagrebu 18. i 19. septembra.

Stav stručnjaka

Erjavec i Pusić kazali su da se zalažu za što skorije rješenje. Erjavec tvrdi da Slovenija neće započeti ratifikaciju dok finansijski stručnjaci ne daju svoje prijedloge, dok se Pusić nada da će problem biti riješen na obostrano zadovoljstvo, izvijestila je Drlja.

Erjavec je ranije izjavio da o pitanju Ljubljanske banke i njenih hrvatskih štediša treba naći “rješenje koje će odgovarati objema stranama”, te zanijekao da postoje pritisci na Sloveniju da što prije ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU-om.

Erjavec je ponovno istakao stav Slovenije, prema kojem se radi o sukcesijskom pitanju koje se ne bi trebalo rješavati sudskim tužbama protiv Ljubljanske banke.

“Za Sloveniju je posebno važno da hrvatska strana poštuje svoje obveze. Pitanje Ljubljanske banke je tipični problem nastao zbog raspada nekadašnje zajedničke države. Zato ga treba rješavati u okviru sukcesije. Za mene je neprihvatljivo da se to pitanje rješava tužbama pred hrvatskim sudovima”, rekao je Erjavec novinarima na Bledu.

U slučaju da bi Ljubljanska banka sporove na hrvatskim sudovima izgubila, Slovenija bi to trebala platiti iz svog budžeta, rekao je Erjavec, dodajući da je bitno da se započeti dijalog u vezi s tim pitanjem nastavi.

Izvori: Al Jazeera i agencije


Povezane

Zapljena nad pokretninama propale Ljubljanske banke, u pokušaju isplate BH štediši, obavljena je u četvrtak. Banka mu, prema procjeni njegova advokata, duguje 240 hiljada eura. No, samo skladištenje zapljenjenih stvari košta više od eventualne zarade pri prodaji. Procijenjena vrijednost slika, telefona i stolova je oko 50 eura. Priču donosi Ivana Brkić.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO