Albanija želi biti svjetska turistička sila
Turizam u Albaniji sada je jedan od najvažnijih sektora za ekonomiju. Broj stranih gostiju koji posjete tu zemlju mjeri se stotinama hiljada.
Al Jazeerin novinar Stefan Goranović u Sarandi je istraživao ima li Albanija potencijala da postane globalno popularna turistička destinacija.
Iako veliki dio Balkana zamišlja Albaniju kao brdoviti krš istačkan bunkerima, pojedini dijelovi te zemlje ne mogu biti dalje od toga.
Pješčane plaže, dva plava mora i gužva…
Saranda, na krajnjem jugu Albanije. Nosi neformalnu titulu prijestolnice albanskog turizma.
Struktura gostiju
Tokom diktature Envera Hoxhe bila je odredište bogatih mladenaca. Gosti su sada sa Balkana, Evrope, pa i svijeta, a broj konstantno raste.
“Struktura turista koji dolaze u Sarandu je raznolika. Očekuje se da broj gostiju ove sezone bude skoro 500 hiljada turista. Blizu 42 procenta čine stranci, koji dolaze iz stotinjak zemalja svijeta kako bi posjetili Sarandu“, kazuje Stefan Cipa, gradonačelnik Sarande. „Saranda nije samo bogatstvo Sarande, ni Albanije. Već Balkana, Evrope, a ja bih rekao i šire.”
Strateški cilj Albanije je priključenje EU-u i izlazak iz reda slabijih ekonomija.
Put ka tome mogao bi da vodi baš preko jadranskih i jonskih plaža.
“Turizam u Albaniji je jedan od najvažnijih sektora za ekonomiju, koji je polako počeo da daje rezultate. U 2012. godini turizam je imao 6,1 procenat u BDP-u zemlje. To je veliki skok za nas”, veli Brikena Arapi, direktorica državne turističke organizacije.
“U Albaniji se svi slažu da ova zemlja ima mnogo prirodnih lepota i potencijala koje može da ponudi. Isto tako, slažu se da ti potencijali još nisu do kraja iskorišćeni i da će tek biti u narednim godinama, ako za to bude bilo volje”, javio je reporter Al Jazeere Stefan Goranović.
U Sarandi je naš novinar sreo Xhevata Ismailija. U Albaniju je došao iz Hrvatske i slučajno svratio u Sarandu. Prepoznao je potencijal ovog mjesta i iznajmio kafić.
“Najam je veliki. Sada su i ovi počeli malo da stiskaju sa fiskalnom kasom, poreznim davanjima i tako. Prate Evropu. A od Evrope su još dosta, dosta daleko. Ona je danas kao u Hrvatskoj prije što je bilo sedamdesetih godina. Tu negdje, od prilike – sedamdesetih godina u Hrvatskoj ili u bivšoj Jugoslaviji, Albanija je sada tu”, navodi Xhevat Ismaili, ugostitelj iz Sarande.
Flora Xhemani urednica je časopisa Travel. Kaže sa Albanija može biti turistička sila, ali uz dodatni trud.
“Albanija je dosta toga uradila, zato što se početkom devedesetih, kada ništa nije bilo razvijeno, kada je sve bilo zaostalo zbog pedesetogodišnje diktature, nije vodilo računa o turzimu“, ističe Flora Xhemani, urednica Travela.
Glavni problemi turizma u Albaniji su gradnja infrastrukture naročito na albanskoj obali.
Rast ponude
Ekspanzija izgradnje objekata, koji nisu izgrađeni sistemski. To možda ima tendenciju da naruši cjelovitu sliku o primorju. Ali nisu svi gradovi takvi.
U srcu Evrope Albanija i dalje ostaje egzotika za posjetioce.
Najveći broj stranih gostiju i dalje je sačinjen od albanske dijaspore iz okruženja i Evrope.
No, rast ponude, kako primorskog tako i planinskog turizma, učinio je da se sve više Evropljana, Amerikanaca i Australijanaca sreće širom Albanije.
Izvor: Al Jazeera