Zaplijenjena droga čeka provedbu zakona

U Bosni i Hercegovini ne uništava se droga zaplijenjena u policijskim akcijama, vrijedna milione eura.

Zakon u ovoj oblasti je donijet, pravilnik također, ali se oni ne primjenjuju u praksi.

Narkotici se zato čuvaju u pravosudnim institucijama, o čemu izvještava novinar Al Jazeere Boris Gagić.

Jedna od dobro čuvanih prostorija u sarajevskom Opštinskom sudu ima blindirana vrata i video nadzor, što uključuje standarde zaštite. To je soba gdje se skladišti droga u kojoj ima 3 stabljika: kanabis, heroin, kokain, amfetamin.

‘Tu do prije rata’

Nakon okončanih sudskih procesa, tu se ta droga čuva u sudskim paketima i ladicama, do uništenja, koje se dugo čeka.

“To je količina 98, 99, blizu 100 kilograma, tu je faktički droga od prije rata”, kaže Goran Salihović iz Općinskog suda Sarajevo. 

U međuvremenu, policija plijeni nove količine droga. Na uličnom tržištu cijena kilograma kvalitetnog kokaina penje se do 50 hiljada eura, heroina do 20 hiljada eura a kanabisa do 2 500 eura.

“Narkotici se gomilaju u sobama, sefovima ili kancelarijama, policija, sudova i tužilaštava u BiH a njihova cijena na crnom tržištu iznosi i do pet miliona eura”, izvještava Gagić.

Komisijska eliminacija zaplijenjene droge – o čemu se pravi zapisnik, stari je sistem za uništavanje narkotika, jednostavano objašnjavaju eksperti.

“Droga se centralno prikuplja, evidentira količina i vrsta, spaljuje se u spalionicama predviđenima u MUP-u, tako je u Hrvatskoj bilo prije i sada”, govori Marijan Kraljević, sigurnosni ekspert iz Zagreba. 

Slično je donedavno bilo i u Bosni i Hercegovini kada se droga uništavala na nižim policijskim razinama.

“Jedan dio droge oduzete od 1997 do 2001. zapisnički je uništena 2001 godine”, objašnjava Irfan Nefić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo. 

Taj posao kasnije je prebačen na državnu razinu. Godine 2006. donesen je zakon o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

Pravilnik o uništavanju šest godina kasnije, kada se formira i komisija. No, ministarstvo finansija sada traži izmjenu zakona. Žele da se isključe iz lanca uništavanja droge.

Važnije obaveze

Vjeruju da se time treba baviti samo ministarstvo sigurnosti, u kojem sada imaju prečih obaveza, jer traju akcije protiv organizovanog kriminala.

Sadik Ahmetović,  ministar sigrunosti u BiH, kaže: “Puno je težak dan danas bio, ako možemo da razgovaramo drugi dan o ovom pitanju, nije problem, razgovaraćemo…”

Razgovor čekaju i entitetske policije. Gdje će se droga uništavati, ko će platiti usluge transporta, pitaju se.

Mirna Šoja, portparolka MUP-a Republike Srpske, kaže: “Još uvijek niko nije definisao te procedure niti je našao finansijska sredstva koja bi popratila tu aktivnost.”

Aktivnosti na uništavanju droga tako godinama nema. Dva su moguća razloga tome: politički, prepirke u vrhu bh.  vlasti,  ili usklađivanje procedura s evropskim standardima, kako je rečeno prilikom usvajanja zakona.
 

Izvor: Al Jazeera