BiH i Turska: Političke i ekonomske veze

Turska i Bosna i Hecegovina imaju dobre političke odnose, a dvije zemlje pouzdani su partneri.

Međutim, takve odnose u politici ne prati ekonomska saradnja.

Nagrada ‘Isa-beg Ishaković’

Erdogan je doputovao u petak poslije podne u Sarajevo, gdje će boraviti do subote navečer, do kada će imati niz sastanaka s bh. zvaničnicima te prisustvovati svečanosti dodjele nagrade “Isa-beg Ishaković”.

Erdogana je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dočekao ministar odbrane Bosne i Hercegovine Muhamed Ibrahimović, a za petak navečer predvbiđen je susret s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Iako se robna razmjena,  a posebno izvoz Bosne i Hercegovine na tržište Turske, povećava iz godine u godinu, turskih investicija u Bosni i Hercegovini je malo ili nedovoljno.

Turska je tek na devetom mjestu po investiranim sredstvima u Bosni i Hercegovini.

Poseban značaj

Pred posjetu turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana novinar Al Jazeere Vladimir Bobetić istražio je zbog čega je tako i kakve su mogućnosti da se situacija promijeni.

Poslije posjete Ukrajini, turski premijer dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini. Bit će to još jedna potvrda prijateljskih odnosa dviju zemalja i vrlo snažne političke povezanosti.

Iako je politički i ekonomski utjecaj Turske prisutan u svim balkanskim zemljama, u Bosni i Hercegovini dobija na posebnom značaju.

Problem je što se ti dobri odnosi različito tumače u dva bh. entiteta, kaže politički analitičar Žarko Papić.

“Ja mislim da su politički odnosi zasnovani na onome što objektivno postoji, a to su tradicijske veze. Bosna i Hercegovina je bila deo Otomanske imperije, kao, uostalom, i ostatak Balkana. Bojim se da ti dobri politički odnosi, zasnivajući se uglavnom samo na tome, bivaju i različito interpretirani u Bosni i Hercegovini, zavisno od nacionalne pripadnosti, a zanemarajući realni značaj Turske danas u ekonomskom i političkom smislu”, smatra Papić.

Dobre političke odnose ne prate ekonomske veze. Njihova karakter možda se najbolje vidi u prekidu partnerstva Turkish airlinesa i nacionalne avio kompanije BH airlines.

Turkish airlines imao je udio u BH airlinesu od 49 posto, u tu kompaniju uložio je 15 miliona eura, od čega je polovina ušla u 2011. godini.

Nakon što su Turci otišli, bh. kompaniji je ostao dug od 1,4 miliona eura prema dobavljačima i flota od svega dva aviona tipa ATR 72, kupljenih na leasing, koji se još uvijek otplaćuju.

Koliko je malo Turska investirala u Bosnu i Hercegovinu najbolje se vidi po sljedećim podacima: u 2011. godini Turska je bila na devetom mjestu investitora u Bosni i Hercegovini; u 2012. godini Turska je uložila 5,8 miliona eura; od 1994. do 2010. godine Turska je ukupno investirala 135 miliona eura; u Bosni Hercegovini registrirane su 44 firme s turskim ili mješovitim kapitalom, od čega se 32 nalaze u Kantonu Sarajevo (KS).

Odgovornost i na BiH

Direktorka Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) Jelica Grujić kaže da dio odgovornosti leži i na Bosni i Hercegovini.

Nestabilna politička situacija uvijek loše djeluje na investitore, pa tako i turske, kaže ona.

“Ono što je najveće breme za Bosnu i Hercegovinu je nestabilna politička situacija. Politička situacija umnogome opredeljuje i ekonomska kretanja, posebno što se tiče stranih investitora. Ne kažem da se investitori plaše političke sitaucije i ko će biti jači na terenu, nego da riješe ono što je za njih bitno, zakonske, podzakonske i druge akte, koji su za njih bitni”, kaže Grujić.

Turski premijer u Sarajevo će doputovati sa šest ministara i srest će se i s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavom Bevandom.

Bit će to prilika da porazgovaraju i o ekonomskoj saradnji.

Izvor: Al Jazeera