Makedoniju napustile stotine hiljada ljudi

Balkan se decenijama suočava sa velikim iseljavanjem. U ozbiljnoj situaciji je Makedonija koju su napustile stotine hiljada građana. Reporter Al Jazeere Stefan Goranović istraživao je – da li Albanija ima rješenje za taj problem i može li se ono primijeniti u Makedoniji.

Panorama Skoplja uskoro neće biti ista. Gradi se tzv. “Skopski menhetn”, soliteri sa po 40-ak spratova – hiljade stambenih kvadrata… ali, da li će biti dovoljno građana da ih popune.

Ozbiljan problem

“Republika Makedonija poslednjih nekoliko decenija se suočava sa ozbiljnim problemom. S jedne strane, sve se manji broj dece rađa i već imamo regione sa negativnim priraštajem. S druge strane imamo problem sa konstantnim odlivom stanovništva u inostranstvo”, kaže Mirjanka Madžević, demografkinja. „Za nas je, naprimer, karakterističan selektivan tim migracije. Odlazi uglavnom mlado, radno sposobno stanovništvo.”

Postoje brojna istraživanja koje pokazuju poražavajuće brojke. Makedoniju napuštaju desetine, pa i stotine hiljada ljudi.

Posljednji popis od prije decenije pokazuje da je zemlja imala blizu dva miliona ljudi.

“Najveći problemi za mlade u Makedoniji su slaba ekonomija i nedostatak posla. Najveća želja, odnosno želja kod 45 procenata srednjoškolaca, jeste da se isele iz Makedonije. Za deset godina vide sebe u inostranstvu”, ističe Sandra Anastasovska, NVO „Omladinski obrazovni forum”.

“Možda bi rešenje za makedonski problem moglo da se nađe ovde u Tirani, gde tvrde da su našli način da tzv. odliv mozgova pretvore u priliv mozgova“, javio je reporter Al Jazeere Stefan Goranović.

Među povratnicima je Ardian Marashi. Radio je kao predavač na jednom institutu u Parizu. No, vratio se u rodnu Albaniju.

“Želite li da se vratite u Albaniju i da vodite jednu naučnu ustanovu, glasila je poruka iz premijerovog kabineta. Tako jednostavno. Ako, želite, javite se. Kontaktirao sam ih i razgovarao sa porodicom. Nakon što smo vidjeli da je ponuda ozbiljna, odlučili smo da se vratimo, da radim u Albaniji”, naglašava  Ardian Marashi, direktor Albanološkog centra.

Ardiana vjerovatno niko ne bi pozvao da nije bilo Brain Gain programa. Riječ je o državnoj inicijativi koju su pomogle Ujedinjene nacije.

Vlada je olakšala nostrifikaciju diploma, omogućila online prijavu za posao, predvidjela finansijsku pomoć.

Povratak stručnjaka

Aktuelni ministar obrazovanja u čijem je resoru Brain Gain i sam je jedan od popularno nazvanih “brain gainera”.

“Filozofija programa je bila – ne pozitivna diskriminacija, koju su sasvim prirodno primjenjivale mnoge druge zemlje. Mi smo imali ideju da stvorimo jednake uslove za one koji se vraćaju i za one koji su studirali u Albaniji. Vodili smo se objektivnom i transparentnom evaluacijom kroz svaki konkurs, za svako radno mjesto, bilo na univerzitetu, bilo u javnoj administraciji”, veli Myqerem Tafaj, albanski ministar obrazovanja.

Brain Gain program je vratio blizu 140 stučnjaka. Svi imaju doktorat ili master. Najviše ih se vratilo iz dosta jačih privreda kao što su SAD i Italija.

Izvor: Al Jazeera