Lagumdžija: Nisam prekršio Ustav BiH

Nakon što je u ponedjeljak član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović izjavio da ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nije mogao dati instrukciju predstavniku BiH u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) da podrži rezoluciju o Siriji baz usaglašenog stava Predsjedništva, te da zbog toga treba podnijeti ostavku, Lagumdžija mu je u srijedu pismeno odgovorio.

Ministar vanjskih poslova BiH pojasnio je da je navedenu instrukciju uputio na osnovu pisma Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, od trećeg augusta ove godine, kojim ga je bavijestio da je Predsjedništvo BiH već ranije zauzelo jasan stav o situaciji u Siriji, glasajući za sankcionu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o toj zemlji još četvrtog novembra 2011., te kasnije jednoglasno podržalo i rezoluciju Generalne skupštine UN-a od 17. februara.

Lagumdžija ističe da je u dva navrata pismenim putem informirao članove Predsjedništva BiH o razvoju događaja i tražio zvanično očitovanje, napominjući kada će glasanje biti održano, koje zemlje podržavaju rezoluciju, te kako se radi o važnom vanjskopolitičkom pitanju oko kojeg BiH mora zauzeti principijelan stav.

Lični i zvanični stav

Umjesto zvaničnog očitovanja, piše Lagumdžija, “dobio sam Vaš lični stav da BiH ne može glasati za rezoluciju, te zvanični stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da BiH u cilju kontinuiteta i principijelnosti treba glasati za predmetnu rezoluciju, pozivajući se pritom na član 6. d) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, prema kojem je Predsjedavajući taj koji ima obavezu da zastupa stavove Predsjedništva BiH o značajnim pitanjima pred javnosti i pred drugim institucijama u BiH i u inostranstvu.”

“Predsjedavajući Predsjedništva me je informirao da je pokušao sazvati vanrednu sjednicu Predsjedništva na kojoj bi se eventualno zauzeo novi stav spram sirijskoj krizi, ali pošto do sjednice nije došlo, a samim tim ni do promjene stava, naložio sam diplomatskoj Misiji BiH da postupi u skladu sa ranije zauzetim stavovima, odnosno da glasa za rezoluciju”, stoji u pismu Lagumdžije Radmanoviću.

Bh. ministar vanjskih poslova obratio se i Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta RepublikeaSrpske, koji ga je, također, optužio da je samovoljno donio odluku i pritom prekršio Ustav, zakon i politički dogovor vladajuće šestorke.

“Nisam napravio nikakav ni protivustavan ni protivzakonit čin. I pravda i pravo su zadovoljeni svim odlukama koje sam donosio. Sud javnosti i sud istorije ne odlučuju po nalozima političkih lidera, pa makar ih bilo i šest. Ali, mislim da će ti sudovi svakako reći svoju riječ.

Ne strepim uopšte pred takvim ocjenama, jer vjerujem da sam učinio sve što sam mogao. Svako ko želi da se nađemo pred sudovima u BiH, ja sam spreman doći i poštovati njihove odluke”, izjavio je Lagumdžija za agenciju Fena.

‘Priznajem samo sud svoje partije’

“To je moj lični stav. Osim toga, kao predsjednik SDP-a BiH nemam pravo da pristanem na ucjene koje dolaze. Mene čudi, na određen način, da je Dodik rekao tako, jer sam mislio da mu je jasno da on sigurno nije osoba kojoj bih ja podnosio ostavku. Pored navedenih sudova, jedini sud koji priznajem je sud moje partije, a svojim oponentima ne bih savjetovao da se nadaju svom uticaju u SDP-u”, kazao je on.

Lagumdžija smatra posebno važnim da se, kada je u pitanju Sirija, stvari trebaju okrenuti u pravom smjeru, odnosno da članovi Predsjedništva BiH i sve druge institucije učine sve kako bi se pomoglo bh. državljanima kojih u Siriji ima veliki broj i koji su danas tamo ugroženi.

“Ukoliko Dodik, Bosić i Radmanović žele da pokrenu moju smjenu u Parlamentu BiH i ako za takvo nešto imaju demokratsku parlamentarnu većinu bivše “šestorke” bez SDP-a, ja ih nemam namjeru sprečavati”, rekao je Lagumdžija.

Zamagljivanje suštine

Istakao je da su se sve odluke koje je donosio bazirale na dva ključna principa – prvo, pravno utemeljenje i drugo, usaglašenost sa osnovnim vrijednostima i principima korisnim za građane i državu koju predstavlja.

“Uvjeren sam da u ovom slučaju nisu prekršeni ni Ustav ni zakoni. Naprotiv, sačuvan je ugled naše zemlje i njen interes”, kaže ministar vanjskih poslova BiH.

“Bojim se da se ovdje zamagljuje suština. Naime, da smo kojim slučajem učinili suprotno, mi bismo se u glasanju i protivljenu Rezoluciji praktično svrstali uz vojnu huntu Mijanmara, Lukašenkovu Bjelorusiju, Čavezovu Venecuelu ili Sjevernu Koreju. Tada bi bili neko ko više nije s kompletnom Evropskom unijom i zemljama koje, također, imaju težnju ka EU-u, našim susjedima, a da ne govorimo o našim prijateljima iz svijeta koji su bili na pravoj strani”, dodao je Lagumdžija.

Ministar vanjskih poslova BiH je zaključio da su mu sva tri člana Predsjednštva BiH naložila da vodi takvu pogubnu vanjsku politiku BiH, on sigurno ne bi bio čovjek koji bi učestvovao u tome.

Produbljena kriza

Kako je iz Sarajeva izvijestila reporterka Al Jazeere Adisa Ruždić, sporom oko glasanja u UN-u o Siriji produbljena je i politička kriza u BiH.

Lagumdžija, čiju ostavku traži Milorad Dodik, je prije nekolko mjeseci od predsjednika SNSD-a  tražio i dobio podršku za smjenu ministara iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Prema riječima Dodika, sada više ne vrijede raniji dogovore vladajuće šestorke.

“A vladajuća šestorka ustvari je vlast na državnom nivou. Bilo je potrebno 16 mjeseci nakon općih izbora da se ta vlast uspostavi”, kazala je Ruždić.

Šest stranaka – SDPBiH, SNSD, SDA, Srpska demokratska stranka, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZBIH) i Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZBIH) – podijelilo je pozicije.

Nekoliko mjeseci kasnije, počeo je raspad šestorke, nakon prijedloga budžeta koji SDA nije željela podržati, te je SDP BiH zatražio da se ova stranka izbaci iz vladajuće koalicije, a njene pozicije ponudio Savezu za bolju budućnost BiH (SBBBIH) Fahrudina Radončića.

“Ali, za taj korak neophodni su glasovi i dva HDZ-a. Oni naravno, imaju svoje uvjete. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija obećava im ulazak na vlast na nivou Federacije”, pojasnila je Ruždić.

Ali osim SDA, SDP se u tom slučaju u Federaciji mora odreći i drugih dojučerašnjih partnera, Hrvatske stranke prava i Lijanovića.

Tako se na zahtjev SDP-a raspada i koalicija na nivou Federacije.

Međutim, matematika je u ovom slučaju još složenija od političkih dogovora, pa tako do sada još uvijek HDZ-ovi i SBB nisu dobili obećane pozicije u Vladi Federacije.”

Ustavni sud, pred koji stižu aplikacije iz gotovo svih stranaka, procijenit će da li je iko prekršio Ustav i ko je, ustvari, u vlasti.

“Do tada, stižu upozorenja da BiH prijeti totalna blokada, ili pak da je sve dio predizborne kampanje, jer se bliže lokalni izbori, a stranke pobjednice još nisu ispunile obećanja sa prethodnih”, kazala je Ruždić.

Kako je za Al Jazeeru kazao publicista i politički analitičar Esad Bajtal, situacija nalikuje onoj u devedesetim godinama.

“Ovo je samo nastavak rata drugim sredstvima. Budući da BiH nema unutarnju politiku, nego ima političare, onda se to mora odraziti na vanjsku politiku”, rekao je on.

Izvor: Al Jazeera i agencije