Milijarda eura duga u mjesec dana

Prema podacima iz mjesečnog statističkog prikaza hrvatskog Ministarstva finansija, središnja država je u februaru svoj dug povećala za 4,5 posto, odnosno 900 miliona eura, javlja Jutarnji.hr. Taj je podatak iznio Hrvatska narodna banka (HNB) još krajem maja i pritom naveo da je povećanje duga najvećim dijelom “posljedica većih izdanja trezorskih zapisa od dospjelih iznosa”.

U februaru su izdana dva trezorska zapisa denominirana u eurima u vrijednosti 764 miliona eura.

Kako bi finansirala manjak u budžetu, država je na početku godine sklonija kratkoročnom zaduživanju putem trezorskih zapisa, što je bilo privremeno rješenje do prodaje srednjoročnih obveznica u aprilu u Americi.

Najveći dio javnog duga, čak 20,6 milijardi eura, odnosi se na središnju državu. U hrvatskom Ministarstvu finansija napominju kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu i unutarnji dug čini 67,3% ukupnog duga.

Od jedne milijarde eura duga vanbudžetskih korisnika, 72,7 posto odnosi se na domaći dug. Kod lokalne države taj je udio još i veći. No, slika zaduženosti javnog sektora manje je prihvatljiva ako se u nju uključe državna jamstva i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

Optimistična predviđanja

Izdana državna jamstva krajem februara iznosila su 6,2 milijardi eura, što je 13,8 posto BDP-a. Ukupni dug HBOR-a je 1,8 milijardi eura. Zbroje li se dug opće države, jamstva i dug HBOR-a, javni dug iznosi 30 milijardi eura, što je čak 66,4 posto BDP-a, znatno iznad evropskog ograničenja od 60 posto BDP-a.

Rastu zaduženosti najviše je pridonio manjak u budžetu. Podaci govore da je dug središnje države na kraju u 2007. godine iznosio 32,9 posto BDP-a da bi upravo dostigao 48,5 posto. Za Hrvatsku, kao i za većinu evropskih zemalja, danas je ključno pitanje kako stabilizirati javni dug.

U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje koje je prošle sedmice prezentirao ministar finansija Slavko Linić, država planira obuzdati javni dug. Ovogodišnja razina od 51,7 posto (uključena jamstva brodogradnji) trebala bi se zadržati i 2015. godine. No, Vlada ne isključuje mogućnost da stvari budu još i bolje.

„U slučaju ostvarivanja većih nedužničkih prihoda financiranja od planiranih može se očekivati i brža prilagodba, odnosno snažniji zaokret u trendovima kretanja udjela javnog duga u BDP-u“, stoji u smjernicama koje su ocijenjene kao prilično optimistične.

Izvor: Jutarni list