Raste broj nezaposlenih u Hrvatskoj

Na mjesec, dva ili tri zaposlilo se oko 11.000 dugotrajno nezaposlenih osoba, ali i ti su ugovori pri kraju (AFP)

Broj nezaposlenih na hrvatskoj burzi rada premašio je krajem protekle radne sedmice cifru od 300.000 za 429 osobe, čime je prekinuto kratko, dvomjesečno razdoblje u kojem je bez posla bilo manje od 300.000 radnika, javlja zagrebački Večernji list.

Ovogodišnji rekorder po broju nezaposlenih je mart (339.000), ali brzina kojom radnici stižu na biro za zapošljavanje naslućuje da bi ovaj crni rekord mogao biti potučen već krajem godine.

Sezonsko zapošljavanje u turizmu i poljoprivredi te u javnim radovima donijelo je prošlih pet mjeseci privremeni posao za blizu 40.000 osoba, no zabrinjava brzina kojom sezonci, ali i sve druge kategorije zaposlenih, gube poslove.

Na proljeće će Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjivala da će do kraja 2012. godine u ovoj državi nestati oko 30.000 radnih mjesta, ali čini se da će gubici biti još veći, jer sve do kasnog proljeća 2013. godine nema ni sektora ni područja koji mogu angažirati radnu snagu u većem broju.

Javni radovi

Vlada je to ove godine pokušala učiniti javnim radovima.

Na mjesec, dva ili tri zaposlilo se oko 11.000 dugotrajno nezaposlenih osoba, ali i ti su ugovori pri kraju, kao i budžet za mjere aktivne politike zapošljavanja.

Protekle četiri godine radnika se rješavao samo privatni sektor, prenos Večernji list, a službene evidencije pokazuju pad ukupnog broja zaposlenih za oko 150.000.

U strukturi radnika koji se vode kao zaposleni povećava se, naprimjer, udio radnika koji se zapošljavaju kod fizičkih osoba, u samostalnim profesijama ili sami sebi plaćaju produženo osiguranje.

Riječ je o ljudima koji nemaju dovoljno godina i staža za prve uslove za penziju, pa uplaćuju socijalne doprinose kako bi se domogli bilo kakve sigurnosti.

Jedan od ozbiljnih pokazatelja krize je stalan porast broja penzionera, kojih je u četiri godine Hrvatska dobila oko 77.000 više.

Penzije ne kasne

Penzije su i dalje u laganom padu u odnosu na plate, ali su barem sigurne i ne kasne, kao što mjesecima kasne plate za oko 80.000 zaposlenih.

Javni sektor nalazi se pod velikim pritiskom da krene u restrukturiranje i ozbiljno smanjenje broja zaposlenih, tako da bi i s te strane moglo biti pritiska i na budžete za penzionere te na burzu rada.

“Porast nezaposlenosti uobičajen je jer nema pomaka u gospodarstvu, niti se kreiraju nova radna mjesta. Čak i kad dođe do oporavka, pozitivni učinci rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) osjećat će se na tržištu rada tek sa dva-tri kvartala zakašnjenja. Kako rasta BDP-a u ovoj godini neće biti, negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se i na iduću godinu”, kazala je Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.

Na burzi je ooko 56.000 radnika bez ijednog dana radnog iskustva, većinom mladih do 25 godina, te oko 140.000 dugotrajno nezaposlenih.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO