Hrvatski prioritet ratifikacija ugovora s EU

Vesna Pusić: Izgradnja Pelješkog mosta bi riješila pitanje povezanosti hrvatskog juga s ostatkom zemlje (AFP)

Ratifikacija Pristupnog ugovora Hrvatske s Evropskom unijom (EU) je prioritet vanjske politike, a do kraja ove godine taj bi ugovor trebala ratificirati 21 zemlja članica EU-a, izjavila je ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić.

Šeficu diplomatije do kraja ove godine čeka burno razdoblje, u kojem će se usredotočiti na četiri glavne teme: pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora s EU-om, bilateralne posjete i multilateralnu saradnju, pokretanje ili ubrzavanje dugoročnih hrvatskih projekata, poput Centra izvrsnosti i Jadranske Provanse, kao i rješavanje nekih konkretnih pitanja, uključujući dogovor s institucijama EU-a o finansiranju povezivanja hrvatskog juga, a time i teritorija EU-a, te priprema određenih zakona vezanih uz članstvo u EU-u.

“Ratifikacija je naša apsolutna zadaća i nikako ne smijemo podleći poznatoj ‘bolesti’ koja postoji u ovoj zemlji, a to je da se posustane pred sam kraj”, kazala je Pusić za Hinu.

Ugovor o pristupanju s EU-om do sada je “ratificiralo formalno 11, faktički 12 zemalja, a do konca godine trebalo bi ga ratificirati još devet zemalja”.

Ministrica bi, radi ubrzavanja ili dovršetka procesa ratifikacije Pristupnog ugovora, do kraja ove godine trebala posjetiti Veliku Britaniju, Francusku, Španiju i Finsku.

Pusić ne očekuje probleme vezanu uz ratifikaciju, pa tako ni u slovenskom Parlamentu.

“Za naše odnose bilo bi korisno i pozitivno da slovenska Vlada što prije pošalje prijedlog ratifikacije u Parlament”, ocijenila je ministrica, ističući da se pitanje Ljubljanske banke ne može vezati uz pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora.

Podrška za Pelješki most

“Problem Ljubljanske banke treba riješiti, mi smo spremni o tome razgovarati, a složili smo se da se tim pitanjem pozabave imenovani financijski stručnjaci”, s hrvatske strane Zdravko Rogić, a sa slovenske strane France Arhar, dodala je.

“Za Hrvatsku je, također, važno da glavno izvješće Evropske komisije (EK) u listopadu bude pozitivno i nadamo se da će se nakon tog izvješća smanjiti broj poglavlja za koja podnosimo redovita izvješća EK-a”, kazala je ministrica, ocijenivši kako se ti redovni izvještaji nisu pokazali lošim modelom kontrole.

Rješava se cijeli niz stvari koje su bile dramatične, poput pitanja brodogradnje i pravosuđa, zabilježen je napredak u iskorištavanju fondova, “ali tu još ima puno prostora koje Hrvatska treba iskoristiti i upravo su u tijeku dogovori o međuresornoj suradnji”.

Šefica diplomacije govorila je i o mogućnosti izgradnje Pelješkog mosta, projekta koji bi riješio pitanje povezanosti hrvatskog juga s ostatkom zemlje, kao i pitanje transporta ljudi i roba.

“Za izgradnju mosta dobili smo nedvojbenu potvrdu da je to tip projekta koji se može natjecati za europska sredstva, a 19. rujna bit će održan sastanak s povjerenicima EK-a, gdje ćemo razgovarati o zahtjevima EU-a što se tiče poštivanja schengenskih uvjeta. Hrvatska Vlada tu vidi svoj interes i to je problem koji ćemo riješiti”, kazala je Pusić, dodajući kako je rješavanje ovog problema vezano uz trajno rješenje pitanja granice s Bosnom i Hercegovinom.

Važnost regionalne saradnje

Za sada se na tom području koristi privremeni režim, koji je na snazi od 1999. godine, prema sporazumu koji su potpisali tadašnji predsjednici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, koji bi hrvatska Vlada najesen trebala poslati na ratifikaciju u Sabor.

“O tome ćemo, naravno, razgovarati s Bosnom i Hercegovinom i nadam se da ćemo to riješiti”, istakla je, dodajući kako o tom pitanju postoje detaljne analize, koje su, između ostalog, ustanovile kako potpisani sporazum poštuje republičke granice koje su postojale prije osamostaljenja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a otočići Mali i Veliki Škoj te vrh Kleka, prema privremenom režimu, koji je formalno na snazi već 13 godinu, pod upravom su Bosne i Hercegovine.

Hrvatska mora, da bi se kandidirala za novac iz evropskih fondova za izgradnju Pelješkog mosta, izraditi predstudiju izvedivosti, koja bi trebala biti gotova za nekoliko mjeseci, a prva sredstva iz kohezijskih fondova za koje se Hrvatska može kandidirati su ona za 2014. godinu.

Ministrica je istakla i važnost regionalne saradnje, te najavila mogućnost sastanka s novim ministrom inostranih poslova Srbije Ivanom Mrkićem, kao i posjete Makedoniji i Albaniji.

U interesu je Hrvatske, dodala je, da se čitava regija stabilizira i da zemlje regije što prije krenu evropskim putem.

Izvor: Agencije