Strahovanja od poskupljenja u Crnoj Gori

Posljedice suše koja je ovog ljeta pogodila cijelu regiju još uvijek se čekaju, no nagađanja ne izostaju – da će cijene hrane najesen porasti.

U Crnoj Gori suša nije ugrozila proizvodnju, ali kako se država značajno oslanja na uvoz, poskupljenje hrane je neminovno, smatraju analitičari.

U Vladi, međutim, tvrde da se o tome može pričati tek na proljeće.

Ipak, kažu proizvođači, ne u mjeri da dođe do značajnijeg rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović iz Podgorice.

Veće investicije i budžet

Radomir Dobrović, poljoprivrednik, kaže: “Svako ko bi podizao jaku cijenu, to nije realno. Kao proizvođač iz Zete kažem – ne može da bude 10 kilograma paradajza dva eura – to je čisti gubitak, tri eura – čisti gubitak, četiri do šest eura – to je stabilna proizvodnja i ja kao proizvođač mogu da računam da će nešto da mi ostane.”

Domaća poljoprivreda, međutim, zadovoljava samo polovinu potreba države. Ostatak se uvozi, pretežno iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Suša i manji rod, posebno žitarica u tim državama, neće dovesti do povećanja cijena hrane najesen, tvrde u Vladi. Možda na proljeće.

“Rast proizvodnje, s jedne strane, i pad tražnje i slaba kupovna moć stanovništva neće u jednom kraćem roku dok se ne iscrpe zalihe izazvati rast cijena. Ne očekujem takve tendencije ni u regionu”, kaže Branimir Vujačić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Država će, kaže on, poljoprivredu pomoći kroz veće investicije i budžet, koji trenutno iznosi samo 1,5 posto.

Doprinos svemu, dodaje, moraju dati i trgovci.

“Trgovci moraju da pronađu odgovarajuće rezerve unutar svog poslovanja, da smanje svoje marže”, kaže Vujačić.

‘Muka i nevolja’

Neki trgovci već su se odazvali i smanjili cijene hljeba. Za dalja smanjenja marže ne vide prostora, jer je njihova prosječna zarada, kažu, 13 posto.

“Iz tih 13 odsto mi podmirujemo troškove zakupa, struje, plaćamo plate i sve obaveze. To je nemoguće. Adresa na koju se treba obratiti da se marže smanje nije maloprodaja, nego na prvom mjestu proizvođači i veleprodavci”, objašnjava Nataša Lučić iz Trgovine Albona.

Za građane moguće povećanje cijena hrane je nezamislivo, posebno penzionerima.

“Uglavnom ne jedem mnogo, pa to je sreća, dosta sam šlang. Inače, da jedem, mnogo bila bi muka velika. A nije samo to, treba platiti ostale troškove, ostale račune, struja, voda, da ne pričam dalje, muka i nevolja”, kaže Milorad Knežević, penzioner.

Uprkos optimističnim najavama Vlade, analitičari su stava da je, zbog prepolovljenih usjeva pšenice u zemljama uvoza, poskupljenje hrane neminovno, hljeba za početak.

“Cijena pšenice na berzi dovešće do promjene cijena i zato se poskupljenja mogu očekivati ne na proljeće, nego vrlo brzo poslije samih izbora, koji su za manje od dva mjeseca”, tvrdi ekonomska analitičarka Ana Nives Radović.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO