Izborna apstinencija bh. iseljeništva

Širom svijeta, prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, živi blizu 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, zbog čega ova zemlja spada među države s najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika, piše agencija Anadolija.

Uprkos toj činjenici, od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine konstantno opada broj registriranih glasača iz dijaspore, bez obzira na to da li radi o općim ili lokalnim izborima.

Za učešće na izborima 1996. godine bilo je registrirano blizu 458.000 građana u iseljeništvu, a već na izborima 2000. godine taj broj je prepolovljen.

Promjena etničke strukture u parlamentima

Za glasanje 2012. godine na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), registriralo se tek blizu 38.000 građana koji žive u inostranstvu.

Sve je manji broj ljudi iz bh. dijaspore spremnih da glasaju na izborima u Bosni i Hercegovini, što se odražava i na etničku strukturu entitetskih, kantonalnih, gradskih i općinskih skupština.

To je posebno vidljivo na području entiteta Republika Srpska (RS), jer sa prostora koji danas u pravnom okviru čini taj bh. entitet u raseljeništvu je blizu milion njenih građana, Bošnjaka i Hrvata, izbjeglih i protjeranih tokom minulog rata.

Izborni prag za odbornička mjesta u skupštinama opština i gradova u međuvremenu je povećavan, pa tako u RS-u više od osam godina u velikom broju lokalnih parlamenata nema predstavnika Bošnjaka i Hrvata ili je njihov broj drastično smanjen.

Primjeri za to su dvije najveće izborne jedinice u RS-u, Banja Luka i Prijedor.

Nakon prvih lokalnih izbora, održanih 1997. godine, broj povratnika Bošnjaka i Hrvata mjerio se promilima, ali su u Banjoj Luci bošnjačke i hrvatske stranke imale 13 odborničkih mjesta, da bi u posljednjih osam godina ostale bez ijednog.

I u Prijedoru se bilježi konstantan pad broja bošnjačkih i hrvatskih odborničkih mjesta, pa su tako od 24 zastupnika, koliko su imale 1997. godine, na prošlim lokalnim izborima sve probosanske stranke uspjele osvojiti svega sedam mjesta u lokalnom parlamentu.

Kompliciran izborni proces

Na kongresu Svjetskog saveza dijaspore (SSD) Bosne i Hercegovine, održanom u junu ove godine u Sarajevu, bilo je riječi i o potrebi veće animacije građana za registraciju za ovogodišnje lokalne izbore.

Savez je u završnom dokumentu pozvao svoje članove da “vrše agitaciju među građanima kako bi se odazvali na izbore”.

Aktivista SSDBiH i predstavnik Udruženja Banjalučana Švedske Mirsad Filipović izjavio je da problem predstavljaju kompliciran izborni proces i odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje nalažu da se svi koji žive van Bosne i Hercegovine moraju za svake izbore ponovo registrirati.

To odbija veliki broj građana da glasaju, smatra on.

“Tu je i problem nejedinstva među probosanskim strankama, pa se onda i glasovi rasipaju. Ali, uprkos tome, ja stalno naše ljude u dijaspori upozoravam da trebaju glasati, pogotovo na lokalnim izborima, jer samo tako mogu utjecati na rješavanje onih pitanja koja su od njihovog interesa u Banjoj Luci”, kazao je Filipović.

Mladi nezainteresirani za BiH

Član Predsjedništva Stranke za Bosnu i Hercegovinu Muharem Murselović izjavio je da, osim kompliciranog biračkog prava i ograničenog vremena za registraciju pred svake izbore, postoji još niz faktora koji su utjecali na rapidan pad broja glasača u dijaspori.

“Ljudi su se u inostranstvu snašli, etablirali i sve manje osjećaju važnost da ovdje glasaju. Mladi koji su u međuvremenu stasali u Švedskoj, Danskoj, Americi… nezainteresirani su i gube vezu s Bosnom i Hercegovinom. Možda bi odaziv za glasanje bio veći da se izbori održavaju tokom ljeta, kada naši ljude dolaze ovamo”, ocijenio je Murselović.

Naveo je podatak da je u Prijedoru blizu 26.000 hiljada Bošnjaka izvadilo lične dokumente, ali da na izbore izlazi samo 5.000 onih koji su nastanjeni u tom gradu i manje od 2.000 izbjeglih Prijedorčana.

“Tu je i problem ukidanja takozvanog obrasca P2, koji je raseljenim licima omogućavao da glasaju za opštinu u kojoj su živjeli 1990. godine, pa nije čudo što se biračko tijelo osipa”, dodao je Murselović.

Za ove izbore sve su šanse da se dijaspora više animira propuštene.

Murselović je poručio onima koji ne žele potpuni gubitak bh. dijaspore za izborne cikluse u zemlji da pokrenu izmjene Izbornog zakona i osmisle strategiju kako da Bosna i Hercegovina ne ostane bez preko milion svojih građana rasutih po svijetu.

Izvor: Agencije