Hrvati štede na hrani, traže smanjenje PDV-a

Pokrivenost minimalne potrošačke korpe u Hrvatskoj prosječnom plaćom je 78 posto i najveći udjel u trošku korpe ima hrana (Reuters)
Pokrivenost minimalne potrošačke korpe u Hrvatskoj prosječnom plaćom je 78 posto i najveći udjel u trošku korpe ima hrana (Reuters)

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (HNS) Krešimir Sever poslao je pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću u kojem ponovo traži smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za hranu, jer stanovništvo, zbog poskupljenja komunalija, struje, plina i općenito povećanja PDV-a, ne može pokrivati sve svoje životne potrebe.


Krešimir Sever o šansama za smanjenje PDV-a

On podsjeća Milanovića kako je već jednom poslao zahtjev za smanjenje PDV-a na hranu, ali da nije dobio nikakav odgovor.

U pismu je naglasio kako će zbog velike suše doći do novih poskupljenja hrane, a uskoro dolazi i nova školska godina i sezona grijanja i postoji opasnost da građani sve troškove neće moći finansirati.

Građani sve više štede na hrani

Očekivana poskupljenja hrane na koju hrvatskim domaćinstvima ode između 30 i 40 posto mjesečnog troška izazvat će drastičan udar na kućne budžete, smatra NHS.

Vlada analizira

Ministar Jakovina je izjavio u utorak navečer da Vlada analizira mogućnosti smanjivanja PDV-a na hranu te djelomičnog oslobađanja zakupnine na poljoprivredno zemljište.

“Radimo dobru analizu, s nizom parametara, koji uključuju i mogućnost smanjivanja dijela PDV-a na hranu”, kazao je on za Novu TV.

Najavio je i mogućnost podizanja carina na izvoz svih žitarica i kukuruza.

“Išli bi sa zaštitnim modelom podizanja carina, a to je trenutno na usporedbi s Europskom komisijom (EK). Na taj ćemo način izbjeći mogućnost da ostanemo bez žitarica kada njihova cijena na europskim i svjetskim burzama bude relativno visoka”, rekao je Jakovina.

Podsjeća također da je pokrivenost minimalne potrošačke korpe prosječnom plaćom 78 posto te da najveći udjel u trošku korpe ima hrana, oko 40 posto.

Dodaju kako građani štede na održavanju kuća i stanova, obnovi kućanskih aparata, namještaja, odjeći i obući, higijenskim potrepštinama, a kako bi mogli barem donekle pokriti i porasle fiksne troškove energenata, režija i kredita, sve više štede na hrani, premda ona predstavlja najveći dio mjesečnog troška.

Ističu da je i uz svu tu štednju i drastična odricanja sve veći broj građana u nemogućnosti podmirivati svoje redovne obaveze, pa zbog toga raste broj građana čija su primanja i imovina pod zapljenom.

Vlada proizvela udar na kućne budžete

“U takvim životnim uvjetima građane čekaju nova poskupljenja hrane, usporedo s početkom školske i akademske godine te početkom sezone grijanja uz poskupjele plin i struju. Tko će to izdržati?”, pitaju se u NHS-u.

Smatraju da je Vlada i sama proizvela udar na kućne budžete povećanjem PDV-a i poskupljenjem struje i plina te podsjećaju da su Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i NHS još početkom maja ove godine zatražili hitno smanjenje PDV-a na hranu, po uzoru na mnoge zemlje koje su to učinile.

Na kraju NHS ističe kako se ovih dana u medijima spominje informacija kako je Vlada u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu imala uvećanje prihoda od PDV-a u budžetu od oko 275 miliona eura (9,3 poto), a što je najvećim dijelom posljedica povećanja stope PDV-a.

Izvor: Agencije


Povezane

Hrvatska vlada predstavila je u četvrtak smjernice budžeta, prema kojima je vlada Zorana Milanovića odlučila povećati poreze kako bi djelomično napunila polupraznu državnu blagajnu. Porez na dodatnu vrijednost će od  prvog marta porasti s 23 na 25 posto. No, uvodi se i međustopa od 10 posto, ali samo na ulja, masti, dječiju hranu i račune […]

Uz drugi najveći porez na dodanu vrijednost u Evropi, donijeta je i međustopa od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu i isporuke vode.

17 Feb 2012
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO