BiH nema novca za deminiranje

Sedamnaest godina nakon završetka rata, oko 1.300 kvadratnih kilometara tla u Bosni i Hercegovini i dalje je prekriveno minima.

Zbog nedostatka novca, deminiranje protiče sporo, a broj nastradalih od mina sve je veći.

Da bi do 2019.  godine problem bio riješen, potrebno je svake godine izdvojiti 40 miliona eura, izvještava Nadina Maličbegović za Al Jazeeru.

Dok je tragao za grobnicama s posmrtnim ostacima nestalih Bosanca i Hercegovaca po završetku rata, Sejo je stao na minu i ostao bez pola stopala.

U međuzoni

Sejo Koso, bivši istražitelj, govori: “S jednom ekipom sam čistio minsko polje i ušao u međuzonu. Radili smo dva ili tri sata i sjeli da se odmorimo. Ja sam ustao samo s namjerom da pogledam jedan dašak, ima li šta. Treći korak lijevom nogom, osjetio sam snažnu eksploziju.”

Od rata do danas oko 7.500 ljudi nastradalo je od mina. Poratnih godina novca za deminiranje nije falilo.

Nedostajali su stručni demineri. Sada je obrnuto – deminera ima dovoljno, ali nema novca.

Pa i čišćenje kvadratnog metra minskog polja često ne košta više od jednog eura.

“Uzmimo činjenicu da je jeftinije deminiranje kvadratnog metra zagađene površine nego ugradnja kvadratnog metra keramičkih pločica”, kaže Koso.

Strah i navika

Na lokalitetu između Hadžića i Igmana počeli su deminerski radovi. Na ovom je području najviše mina zaostalih iz rata. Jovica Knežević je vođa ekipe. Rat je odredio njegovu profesiju.

“Pa da nije bio rat, ne bih ni ja bio deminer”, kaže on. Godine iskustva nisu pobijedile strah, ali su stvorile naviku.

“Najsretniji sam na kraju radnog dana kada svi demineri izađu iz minskih polja i sjednu u vozila. I idemo kući da odmaramo. Tada znam da je dan uspio i da smo svi komplet”, kaže Knežević.

On i njegovi kolege još neće odmarati, jer je mnogo posla ovdje. Ali, i problema.

Traže željezo ili drva

Dušan Gavran, direktor Centra za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine, kaže: “Osnovni problem je nedostatak finansijskih sredstava. To je ključni problem.”

Žrtve minskih polja uglavnom su oni koji sijeku drva ili traže staro željezo koje kasnije mogu prodati.

Sve ih je više, a rad na deminiranju nije intenziviran.

“Bosna i Hercegovina ima strategiju po kojoj bi do 2019. godine trebala biti u potpunosti očišćena od mina. Ali, ako se bude radilo ovom dinamikom, vjerovatno ćemo i nakon 2019. godine biti ograđeni ovim žutim trakama”, izvještava Maličbegović.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Hrvatskoj su otprilike 743 kvadratna kilometra minsko sumnjivog područja, a na njemu živi blizu 800 hiljada ljudi. Ove godine vlada je smanjila novac iz budžeta namijenjen za deminiranje. Zbog toga u pitanje dolazi i nacionalni projekat, prema kojem bi Hrvatska trebalo da bude potpuno očišćena od mina do 2019. godine. Prilog Ivane Brkić.

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO