Piše: Selma Milovanović
Posmrtni ostaci šestorice dječaka i starice od 94 godine su među identificiranim posmrtnim ostacima 520 žrtava srebreničkog genocida koji će u srijedu biti pokopani u Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica.
Tabuti sa posmrtnim ostacima žrtava su iz Visokog, preko Sarajeva, u ponedjeljak navečer prevezeni u Potočare.
Ove godine, bit će ukopani i posmrtni ostaci šestorice školskih drugova starih po 15 godina, te po trojica braće iz dvije srebreničke porodice.
Uz tradicionalni govor reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine Mustafe ef. Cerića, u Potočarima će se prisutnima obratiti i specijalni gosti komemorativnog skupa, jordanski princ Hassan bin Talal i jedan od svjetskih lidera u međureligijskom i mirovnom dijalogu, njujorški rabin Arthur Schneier.
Genocid u Srebrenici
Genocid u Srebrenici dogodio se nakon pada tog grada, kojem su Ujedinjeni narodi dodijelili status “zaštićene zone”, u ruke Vojske Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića 11. jula 1995.
Uz pomoć vojnih snaga i paravojnih formacija iz Srbije, ubijeno je 8.372 ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina starosti.
U Srebrenici je počinjen najgori ratni zločin od Drugog svjetskog rata. Masakr u Srebrenici okvalificiran je kao čin genocida pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu. Mladić i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić su pred Tribunalom optuženi za genocid.
Schneier, rođeni Austrijanac koji je preživio holokaust, predsjednik je fondacije Apel savjesti i dobitnik Predsjedničke nagrade bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.
Schneier je za Al Jazeeru kazao da je nacionalizam glavni uzrok zla.
„To znači da ne poštujete drugoga kao ljudsko biće“, rekao je on.
Upitan o tome koliko je opasno negirati zločin, kazao je: „Ako želite doći do pomirenja, nema prečaca. Mora postojati priznanje. Također, sadašnja generacija nije odgovorna za brutalnost događaja iz prošlosti.“
Bez političkih govora
Po zahtjevu porodica ubijenih, na 17. godišnjicu obilježavanja genocida, neće biti političkih, niti diplomatskih govora, ali ni zabrane dolaska domaćim i međunarodnim zvaničnicima.
“Porodice preživjelih su izrazile revolt zbog onoga što se dešavalo ove godine, uključujući i ignorisanje izmjene izbornog zakona”, kazao je predsjednik Organizacionog odbora Ćamil Duraković.
Kako je rekao, udruženja porodica žrtava čak su željela zabraniti dolazak domaćim političarima i stranim ambasadorima u Memorijalni centar, no postignut je kompromis.
“Odlučili smo da svakome poželimo dobrodošlicu, ali da niko neće moći održati nikakve političke govore”, kazao je Duraković.
Organizatori očekuju dolazak blizu 30.000 ljudi. Među njima će biti i nekoliko hiljada učesnika
Marša mira, protestnog pohoda dugog 120 kilometara koji obilježava put kojim je oko 10.000 Srebreničana u julu 1995. krenulo ka slobodnoj teritoriji, od čega su više od dvije trećine ubijene.
Tokom komemorativnog dijela, međunarodni zvaničnici, među kojima i premijer Hrvatske Zoran Milanović i zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag, položit će cvijeće i odati počast žrtvama genocida.
Revoltirani najavljenim koncertom
Duraković i i koordinator kampanje „Glasaću za Srebrenicu“ Emir Suljagić osudili su planove za održavanje koncerta u centralnoj pravoslavnoj crkvi u Srebrenici 11. jula u okviru manifestacije „Petrovdanski dani“.
„Jako mi je žao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao nadležna institucija, odobrilo plan održavanja manifestacije kao takav”, kazao je Duraković, rekavši da je održavanje koncerta sramotno.
Duraković, v.d. načelnika Općine Srebrenica, podsjetio je da su općinske vlasti odobrile budžet za ovu manifestaciju, ali da su tek uoči početka “Petrovdanskih dana” dobile plan i program aktivnosti.
Ranije ove sedmice, direktor Policije Republike Srpske Gojko Vasić i direktor Agencije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Himzo Selimović saopćili su da su izvršene sve sigurnosne pripreme, te da neće biti problema koji bi mogli ugroziti organizaciju obilježavanja 17. godišnjice genocida.
Majke Srebrenice svake godine upućuju poziv policiji u kojem traže da ne bude provokacija. Prema riječima predsjednice ovog udruženja, Hatidže Mehmedović, ove godine to nije učinjeno.
Od 2005. godine, kada je 11. jula njena sestra ukopavala starijeg od dvojice sinova, Mehmedović je prilikom posjete sestri čula pjesme koje slave optuženike za genocid Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koje su odzvanjale iz okruga obližnje Sprske pravoslavne crkve.
“I skorijih godina bila je muzika na godišnjicu 11. jula, a i postrojavanje četnika, četnička zastava postavljena kod Doma kulture”, kaže Mehmedović.
Prisjeća se i kako je 2009. godine – godinu dana prije nego što je ukopala svoja dva sina – pretrpjela verbalni napad dvojice muškaraca koji su čuvali zaključani ulaz u mjesto masovne grobnice u Kravici, za posjetu kojem su porodice preživjelih dobili policijsko odobrenje.
“Provokacije se dešavaju svake godine. Ni ove godine ne očekujemo ništa dobro. Pored svega što se dogodilo [u ratu], dozvoliti da se takve stvari događaju i te pjesme pjevaju iz godine u godinu … međunarodna zajednica je kriva”, kaže Mehmedović.
Teškoće pri identifikaciji
Nakon pada Srebrenice, 11. jula 1995. godine nestalo je 8.372 Bošnjaka, podsjeća direktor Instituta za nestale osobe Amor Mašović, koji kaže da su stručnjaci do sada uspjeli pronaći posmrtne ostatke blizu 7.000 ubijenih.
Do sada je, nakon ekshumacija iz više od stotinu masovnih grobnica i identifikacija DNK metodom, ukopano 5.137 ljudi.
Ali, prema riječima Mašovića, najmanje 200 tijela žrtava genocida nikada neće moći biti identificirano.
U potrazi za nestalima, stručnjaci su otkrili kako su tijela premještana iz primarnih grobnica nakon što su raskomadana, tako da su u nekim slučajevima pronađeni samo djelići kostiju jedne žrtve.
Izvori: Al Jazeera i agencije
