Nesigurna gradnja u trusnom Skoplju
Poštivanje seizmičkih standarda u gradnji objekta u trusnom Skoplju od početka devedesetih sve se manje poštuje, ukazuju građevinski inžinjeri.
Danas se, kako izvještava reporterka Al Jazeere Milka Smilevska, u glavnom gradu Makedonije lako mijenjaju urbanistički planovi, grade se velike zgrade u zelenom pojasu na brdu Vodno, a prema zakonu, kontrole mogu vršiti i inženjeri sa malim iskustvom.
Urbanizacija naselja Vodno, poznatog po zelenilu, ne zaustavlja se. Stambene zgrade izgrađene su na sredini brda. Prije nekoliko nedelja jedan od potpornih zidova pao je i izazvao materijalnu štetu.
Profesor Goran Markovski sa Građevinskog fakulteta kaže da je ova nesreća opomena nadležnim da se oštrije suprotstave korupciji u građevinarstvu, nelegalnoj gradnji, kao i gradnji na nedozvoljenim mjestima.
Nepoštivanje propisa i principa gradnje
„Nažalost Vodno više nije elitno naselje. Želja za ekstremnim profitom i brzom zaradom pridonijela je da se siluje priroda i prostor. Mijenjaju urbanističke planove, uvode preveliku gustinu i visinu zgrada, i ne poštuju principe gradnje“, kaže profesor Markovski.
Napominje da je nelegalna gradnja prisutna i u drugim dijelovima grada. Trusni teren na kojem leži Skoplje još više ga zabrinjava, zato što, kako kaže, loša gradnja može postati masovni ubica.
U zemljotresu jačine 9 stepeni po Merkaliju, koji je prije 49 godina pogodio Skoplje poginulo je 1.100 ljudi, a blizu 200.000 ostalo je bez krova nad glavom.
Direktor Instituta za zemljotresno inžinjerstvo, Mihail Garevski, kaže da se ne može garantirati da su sve zgrade u Skoplju, izgrađene poslije devedesetih, urađene prema svim seizmičkim standardima.
Velike kompanije su se raspale i sada grade male firme, a zakon im, kako kaže, dozvoljava da nadzor i reviziju objekata rade inžinjeri koji dobijaju licence poslije dvogodišnjeg iskustva.
Rizična gradnja
„Ponovo će biti zemljotresa kao što je bio skopski, to je neminovnost i mi to znamo. Mala je vjerovatnoća da će to biti u skorijoj budućnosti, ali mi moramo biti obazrivi“, kaže Mihail Garevski, direktor Instituta za zemjotresno inžinjerstvo u Skoplju.
Iako institut vrši specijalnu kontrolu ispunjavanja seizmičkih standarda u gradnji, investitorima zakon dopušta da traže mišljenje i od privatnih firmi koje se bave ovom kontrolom.
I gradonačalnik Skoplja svjestan je rizika da se u gradu podižu zgrade bez primjene standarda zemljotresnog inžinjerstva.
„Mislim da se načelno pravila poštuju, možda ne uvijek, pretpostavljam. U gradnji se ne obraća dovoljno pažnje. Sljedeće godine obilježavamo pedestu godišnjicu zemljotresa i to je povod da otvorimo pitanje koliko su zgrade otporne na ovakve prirodne uticaje“, kaže. Koce Trajanovski, gradonačalnik Skoplja.
Za Skoplje je kvalitetnija gradnja jedini spas od eventualnih razaranja izazvanih novim zemljotresima. Prema ocjeni eksperta čini se da grad solidarnosti polako zaboravlja lekciju iz 1963. godine.
Izvor: Al Jazeera