U BiH formirana “antikorupcijska mreža”

U Bosni i Hercegovini je formirana “antikorupcijska mreža” u koju je uključeno više institucija iz svih oblasti društva. Iz te mreže naglašavaju da borba protiv korupcije mora biti sistematična.

Evropska komisija, iz godine u godinu, upozorava kako je korupcija i dalje raširena u javnom i privatnom sektoru u BiH, a dio nevladinog sektora naglašava da Bosna i Hercegovina ima dobre strategije za borbu protiv korupcije, koje se, međutim, ne provode zbog nedostatka političke volje.

Mirjana Kramar iz Tuzle godinama svjedoči slučajevima korupcije. Fondacija u kojoj radi pomaže građanima koji prikupljaju dokumentaciju za dobijanje penzije. Kramar je reporteru Al Jazeere Borisu Gagiću prenijela iskustva onih koji godinama čekaju da se njihov predemet riješi. 

Nedostatak političke volje

„Mi ga pitamo kako do sada nisi ostvario, ipak čekaš četiri godine, to je predugo. Znate, kaže, nemam tri do pet hiljada maraka da nekom tamo dam, pa da mi to pogura“, objašnjava Mirjana Kramar iz Fondacije Interprimus Tuzla.

Strategije za borbu protiv korupcije i akcioni planovi se ne provode i zato nema rezultata u borbi protiv ove pošasti u bh. društvu, smatraju u Transparency Internationalu (TI).

„Očigledno je da u BiH, pored svih velikih priča vladajućih i Brisela, izostaje politička volja i rezultati u borbi protiv korupcije“, kaže Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI-a BiH.

Iz Evropske komisije stižu poražavjuće ocjene. Korupcija je i dalje raširena u javnom i privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, navodi se u izvještaju za 2011. godinu.

Komisija podsjeća vlast da su borba protiv korupcije i kriminala glavni uslovi za evropski put zemlje.

Svake sekunde 23 eura manje

U međuvremenu, stigla je i dodatna kritika.

Državnim i entitetskim vlastima u BiH nedavno je poslano pismo iz Delegacije EU-a iz Sarajeva. Bila je to kratka i jasna poruka: ozbiljno radite na borbi protiv korupcije.

Svake sekunde u BiH korupcija odnosi 23 eura. Gruba procjena dijela nevladinog sektora je kako se u ovoj državi godišnje obrne milijardu eura u javnim nabavkama od čega, vjeruju, u privatnim džepovima završi 300 do 400 miliona eura.

Zato je svojevremeno formirana Agencija za borbu protiv korupcije BiH. Agencija godinama nije imala sredstava za rad. Ukratko, nije radila posao zbog kojeg je osnovana.

Sead Lisak, direktor Agencije objašnjava da je razlog tome neusvajanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji agencije i budžeta za 2012.

„Nema uposlenih, uredskog prostora ni mogućnosti nabavke opreme za rad i funkcioniranje Agencije“, kaže Lisak.

Dok Agencija ne funkcionira, pokreće se novi projekat koji finansira američka Vlada – antikorupcijska mreža, koja želi objediniti sve pojedince i institucije.

Javni “brojač korupcije”

Borba protiv korupcije mora biti sistematična, poruka je koja je obećana još jednom, u prisustvu brojnih bh. zvaničnika i to simboličnim, javnim puštanjem „brojača korupcije“.

U međuvremenu počelo se raditi i na zakonu o sprečavanju korupcije i organiziranog kriminala, u entitetskoj Vladi u Sarajevu. Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH kaže da će se tako precizirati “ko treba da bude odgovoran za procesuiranje i suđenje za djela korupcije“.

Za slučajeve korupcije u BiH, malo je pravosnažnih osuđujućih presuda. Možda se i zbog toga ova zemlja, po korumpiranosti institucija, vodi u rangu sa afričkim državama.

Izvor: Agencije