Bh. proizvođači najavljuju proteste

Važnost domaće proizvodnje u Bosni i Hercegovini redovno se ističe u vrijeme političkih izbornih kampanja.

No malo je vidljiva stvarna opredijeljenost nadležnih institucija za poticanje i uvezivanje sistema domaće proizvodnje i potrošnje.

Kako izvještava reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić, domaći prozvođači u BiH trpe ogromne štete zbog neuređenog tržišta, slabih poticaja i nelojalne konkurencije iz uvoza.

Poljoprivrednicima je obećana i pomoć za štete koje im je uzrokovalo nevrijeme početkom ove godine, što je više od 50 miliona eura. Realizacija pomoći je slaba, a u nekim dijelovima zemlje skoro nikakva.

Dio domaćih proizvođača stoga najavljuje, za početak septembra, proteste u BiH.

Veliki troškovi

Gospava Vučić, koja prodaje domaći sir, kajmak i druge proizvode na banjalučkoj tržnici, kaže da su posljednjih godina kontrole i inspekcije sve strožije. Kako kaže, sve to košta, i zato mnogi odustaju od prodaje na tržnici.

 „Trideset pet  maraka [17,5 eura] košta uzorkovanje, a tezgu plaćam 300 [150 eura]. Hladnjaču plaćam 100 [50 eura] i svaki dan 4,5 marke [2,25 eura].”

I mušterija je manje, žale se prodavači. Neki, kažu, nemaju novca, a neki povjerenja u kvalitet i porijeklo robe.

„Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, uvozimo i proizvode poput mladog luka i krompira, kojih imamo i više nego dovoljno“, izvijestila je Smiljanić.

„Zato su ponekad domaći proizvođači prinuđeni da svoje proizvode bacaju. U Privrednoj komori Republike Srpske kažu da je nelojalna konkurencija, odnosno roba iz uvoza samo jedan u nizu problema sa kojima se suočavaju domaći proizvođači.“

Problem je i što domaće proizvođače uslovljavaju veliki trgovački lanci, kažu u Privrednoj komori. Ističu da kontrole domaćeg tržišta nema.

Otvaranje radnih mjesta

Roba stiže sa svih strana, često lošijeg kvaliteta,  pojašnjavaju u toj instituciji. Kontrola tržišta i povećanje svijesti građana, prvi su koraci ka poboljšanju, kažu u Komori.

 „Kupite domaći proizvod i to znači da dajete novac i za školstvo, i za zdravstvo, penzione i druge fondove, za kulturu, sport“, ističe Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a.  „Da pomažete sami sebi. Da zadržavate odliv našeg novca u inostranstvo. Taj spoljnotrgovinski deficit se smanjuje. Zadržavamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta.”

U Privrednoj komori RS-a  kažu i da su sporazumi koje je potpisala Bosna i Hercegovina pogoršali stanje kad je riječ o izvozu.

Radi se o dokumentima poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ili CEFTA-e.

Ipak, ističu da je važnije riješiti probleme na domaćem tržištu i omogućiti nesmetan  plasman  proizvoda, te podići svijest kod građana za kupovinu kod domaćeg proizvođača.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Važnost domaće proizvodnje u BiH redovno se ističe u vrijeme političkih izbornih kampanja. No malo je vidljiva stvarna opredijeljenost nadležnih institucija za poticanje i uvezivanje sistema domaće proizvodnje i potrošnje. Domaći prozvođači u Bosni i Hercegovini trpe ogromne štete zbog neuređenog tržišta, slabih poticaja i nelojalne konkurencije iz uvoza. Poljoprivrednicima je obećana i pomoć za […]

Poljoprivredni potencijal zemalja ovog dijela Evrope je izuzetan, međutim stotine hiljada hektara nije obrađeno. Milijarde eura izdvajaju se za uvoz hrane. Gosti su: u Zagrebu bivši hrvatski ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, te u Sarajevu direktor Federalnog zavoda za agropedologiju Esad Bukalo. Emisiju vodi Mirjana Hrga.

Zbog protivljenja političara iz RS-a, ova odredba nije usvojena u zaključcima zasjedanja 13. Interparlamentarnog sastanka, kazao je potpredsjednik Delegacije EP-a za jugoistočnu Evropu.

20 Dec 2011
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO