Podjela Kosova: Mogućnost ili iluzija

U odnosima Srbije i Evropske unije jedino pitanje Kosova ostalo je sporno, mišljenje je mandatara za sastav Vlade Srbije Ivice Dačića, koji vjeruje da je podjela Kosova jedno od najboljih mogućih rješenja problema između Srbije i Kosova.

Međutim, kako iz Beograda izvještava reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić, „za ideju o podeli Kosova davno je odzvonilo, bar što se tiče međunarodne zajednice, pre svih, Sjedinjenih Američkih Država“.

Kako je kazao Dačić, prije podjele Kosova morat će se normalizirati stanje i zavladati mir i stabilnost.

Bivši ministar vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije i ambasador te zemlje u Ujedinjenim narodima Vladislav Jovanović kaže da srpski političari već 12 godina rade ono što od njih traži i ne traži međunarodna zajednica,  pa  se tako i istrčava sa idejom o podjeli Kosova.

‘Nepromišljen stav’

Osim toga, tvrdi Jovanović, takvom politikom Srbija zbunjuje zemlje koje nisu priznale Kosovo.

“Zemlja koja ima ustavnu definiciju da je Kosovo sastavni deo Srbije ne bi smela da izlazi sa idejama i predlozima da bi jedan deo te Srbije mogao da podeli sa nekim drugim“, kaže Jovanović. „Druga je stvar kada bi takve ideje o eventualnim podelama dolazile od drugih, samih Albanaca ili njihovih sponzora. Onda bismo imali vremena da razmislimo i da postavljamo naše uslove.”

Za Kosovo,  podjela je tek neprihvatljiva.

“Ja ne verujem da i dalje postoji mogućnost podele severa Kosova. To vreme je prošlo. Postoji samo jedan mit da, ako bi Srbija i Kosovo pregovarali sami bez međunarodne zajednice, onda bi se sporazumeli za podelu“, kaže  Leon Maljazogu iz Demokratije za razvoj.

„Ja mislim da je to samo iluzija. Mislim da bi to dovelo do novih sukoba. Zahtevi za podelu pokazuju nepoverenje u multietničke države, a dokaz za to je kršenje prava Albanaca u Preševu i Bujanovcu. Kosovo nije jedino koje ima problema sa manjinama. Ni Srbija nije multietnička država kakva kažu da jeste.”

Kako je izvijestio Bobetić, Srbi čine nespornu većinu u tri opštine na sjeveru Kosova. Prema podacima Organizacije za sigurnost i kooperaciju u Evropi (OSCE), ta teritorija obuhvata 1.000 kvadratnih kilometara i na njoj živi 70.500 stanovnika, to jest nešto više od 65.000 Srba i nešto više od 4.300 Albanaca.

„Te opštine severno od reke Ibar, prema ideji Ivice Dačića, pripale bi Srbiji“, izvijestio je Bobetić.

Uloga crkve

Problem je to što južno od Ibra ostaju najveći kulturno-historijski spomenici i najzačajnije svetinje Srpske pravoslavne crkve (SPC), poput manastira Gračanica i Dečani, te Pećka patrijaršija. Sve se češće pominje da se SPC sprema i za takav scenario tako što će Raško-prizrensku eparhiju podijeliti na dvije nove, Rašku i Prizrensku.

Vjerski analitičar Živica Tucić potvrđuje da takav plan postoji, ali da nema nikakve veze sa politikom i mogućom podjelom.

“Raško-prizrenska je velika eparhija. SPC mora da ide na usitnjavanje svih eparhija, pa tako i ove. U svakom scenariju, političkom, pravnom, međunarodno-pravnom, koji god bude bio za godinu ili pet godina, to crkvu ništa ne dotiče“, rekao je on.

Patrijarh srpski Irinej nedavno je rekao da SPC nikada neće pristati na predaju Kosova. Nemali broj analitičara upućuje na to da je patrijarh mislio na crkve i bogomolje, a  ne na teritoriju, tim prije jer je u istom intervjuu rekao da na Kosovo ne gleda kao na geografski pojam, već kao na svetu zemlju.

Osim toga, patrijarh se samo u junu sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem sastao dva puta, a sa obje strane je potvrđeno da se razgovaralo o Kosovu, stanju naroda i crkvi.

„Kakav god politički dogovor postigli Beograd i Priština, imovina SPC  na Kosovu ostaje neuptina“, kazao je Bobetić.  „Nadalje, SPC nije državna, već narodna crkva koja opstaje tamo gde je opstao i narod, pa ni u tom smislu politički dogovor ne bi trebalo da promeni njen postojeći status na Kosovu, niti utiče na njenu autonomiju.“

Izvor: Al Jazeera