Tribunal čeka mnoge odgovore od BiH i Srbije

Piše: Ivica Puljić

Glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) Serge Brammertz u četvrtak je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku podnio izvješće.

Brammertz je istakao kako su u proteklih šest mjeseci najviše napredovala dva najznačajnija suđenja – Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.

“Nakon 16-godišnjeg bježanja od pravde početak suđenja Mladiću je bio važan dan za Tribunal i mnoge žrtve navodnih zločina”, rekao je Brammertz.

Što se tiče suđenja Karadžiću, izvijestio je kako su kompletirana svjedočenja Tužilaštva o 44-mjesečnoj opsadi Sarajeva, zločinima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, zločinima počinjenim u 19 općina u Bosni i Hercegovini i o uzimanju UN-ovog osoblja za taoce, kao i da će Karadžić početi prezentirati svoj slučaj u oktobru.

Izostanak kaznenog progona

Govoreći o suradnji zemalja bivše Jugoslavije i Ureda tužiteljstva, glavni tužitelj je kazao kako svakodnevna suradanja u potpunosti ispunila očekivanja Ureda.

“Kako sada više nema bjegunaca, možemo se fokusirati na rutinska traženja dokumenata i svjedoka za aktualne slučajeve”, rekao je i istakao kako postoje dva izuzetka od, općenito govoreći, zadovoljavajuće razine suradnje sa zemljama iz regije.

Očekujemo odgovore na pitanja kako su bjegunci poput Karadžića i Mladića bili u mogućnosti izbjeći pravdu tako dugo vremena i jesu li državni dužnosnici bili uključeni u pomaganje.

Tako je izdvojio nezadovoljavajuće rezultate Srbije po pitanju istrage protiv pomagača dugogodišnjim haškim bjegunacima te izostanak kaznenog progona počinitelja zločina za koje je vlastima Bosne i Hercegovine materijale dostavilo njegovo tužiteljstvo.

Meron: Ubrzani postupci

Predsjednik ICTY-ja Theodor Meron je u četvrtak, u redovnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, kazao kako je ovaj sud uložio napore kako bi ubrzao mnoge postupke, pa se do kraja godine očekuje dovršetak pet prvostepenih postupaka, među kojima je i predmet “Prlić i ostali”.

I žalbeno vijeće ICTY-ja postiglo je veliki napredak, pa je, zahvaljujući primjeni inovativnih mjera, žalbena rasprava u predmetu hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača održana devet mjeseci prije nego što je planirana.

Meron je kazao kako je za suđenja Karadžiću, Mladiću i Hadžiću potrebno više vremena i očekuje da bi posljednja dva mogla “probiti” planirani datum završetka rada suda u decembru 2014. godine, iako su u oba suđenja uloženi napori da se postupci ubrzaju, pa je početak suđenja u slučaju Hadžić pomaknut sa januara 2013. na oktobar ove godine.

Prvostepena presuda Vojislavu Šešelju očekuje se u martu sljedeće godine.

“O tome smo nekoliko puta razgovarali sa srbijanskom Vladom, ali vidjeli smo malo dokaza o poduzetim akcijama. Očekujemo odgovore na naša pitanja kako su bjegunci poput Karadžića i Mladića bili u mogućnosti izbjeći pravdu tako dugo vremena i jesu li državni dužnosnici bili uključeni u pomaganje”, rekao je Brammertz.

“Za vrijeme mog posjeta Beogradu 22. svibnja srbijanski tužitelj za ratne zločine obvezao se da će poduzeti više ozbiljnih istraga u vezi s mrežom koja je pomagala bjeguncima. Mi čekamo te rezultate i to je naš prioritet”, kazao je Brammertz.

Kao drugi problem izdvojio je je spori napredak Bosne i Hercegovine u procesuiranju na osnovu istražnih materijala o počinjenim zločinima koje je dobila od njegova ureda.

“Devet od 13 slučajeva, koje smo proslijedili iz Ureda tužitelja bosanskohercegovačkim tužiteljima, još uvijek su na čekanju i nismo vidjeli konkretne dokaze o nekom napretku još od 2008. godine. Bosna i Hercegovina mora poduzeti korake da riješi tu situaciju”, podvukao je Brammertz.

Nedovoljna saradnja Srbije i BiH

Govoreći o okončanju rada ICTY-a, kazao je da to zavisi od uspješnosti tranzicije sa Haškog tribunala na nacionalne sudove, odnosno tužiteljstva.

“U haškom uredu imamo ljude za vezu iz tužiteljstava Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su veza između nas i nacionalnih pravosudnih organa. Regionalni zahtijevi za pomoć su sve veći, a očekujemo da se taj trend nastavi i nakon zatvaranja Tribunala”, naglasio je Brammertz.

Imamo nekoliko ozbiljnih problema u implementaciji nacionalnih strategija o ratnim zločinima, osobito u BiH.

“I osim toga, imamo nekoliko ozbiljnih problema u implementaciji nacionalnih strategija o ratnim zločinima, osobito u Bosni i Hercegovini, gdje se i dalje moraju pratiti tisuće slučajeva ratnih zločina. Sve dok to ne postane vrhovni prioritet,  nacionalna strategija o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini neće uspjeti”, poručio je glavni tužilac i kazao kako u procesuiranju zločina pred sudovima u regiji kao prepreku vidi nedovoljnu suradnju Srbije i Bosne i Hercegovine.

“Još uvijek nije potpisan predloženi protokol o suradnji između Ureda tužitelja za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Srbiji, i to skoro godinu dana nakon originalnog datuma određenog za potpisivanje tog dokumenta. Tokom mojih susreta u Sarajevu u svibnju nisam dobio zadovoljavajuća objašnjenja o odlaganju političke podrške svih strana u Bosni i Hercegovini, koja je potrebna da se riješi spomenuti problem”, zaključio je Brammertz.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO