Izetbegović otvorio samit UNESCO-a u Mostaru

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović poručio je u Mostaru, otvarajući u nedjelju Deseti samit UNESCO-a na kojem učestvuju šefovi država jugoistočne Evrope, da su Mostar i Bosna i Hercegovine dobro mjesto susreta, gdje svako može pronaći dio svog identiteta.
Izetbegović je naveo da se u blizini nalaze katolička, pravoslavna i islamska sveta mjesta Međugorje, Žitomislići i Tekija u Blagaju, koje će u nedjelju poslije podne, nakon završetka konferencije u Mostaru, obići učesnici samita.
“Ovdje žive porijeklom i rodom povezani sljedbenici vjere u jednog Boga, po svemu slični, a različiti po tome kako Mu se obraćaju”, rekao je on.
Izetbegović je naglasio da je prividna kompliciranost Bosne i Hercegovine znala biti izvor brojnih predrasuda i banalnih pojednostavljivanja, kojima je ova država plaćala visoku cijenu.
“Ipak multikonfesionalnost, kulturna i civilizacijska složenost u njenoj dugoj historiji češće su bile prednost i bogatstvo po kojima su je prepoznavali, a puno rjeđe hendikep koji ju je dovodio u pitanje. Takva Bosna i Hercegovina, uprkos oprečnostima ili zahvaljujući njima, već 1.000 godina nosi u sebi specifičnu duhovnost, čiji značaj nadrasta njenu veličinu, snagu i bogatstvo”, dodao je on.
Predsjedavajući Predsjedništva podsjetio je da Bosna i Hercegovina ima dva mosta – Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stari most u Mostaru – upisana na listu spomenika UNESCO-a.
Zajednička kandidatura
“I ova zemlja je svojevrstan most ili je to barem željela biti kroz većinu svog hiljadugodišnjeg postojanja. Most razumijevanja među svjetovima, među različitim mogućnostima, most između Istoka i Zapada”, istakao je Izetbegović.
Izrazio je nadu da će zajednička kandidatura stećaka Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore biti prihvaćena te da će oni biti stavljeni na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. To bi bio dobar povod i primjer razumijevanja i sinergije između ovih država.
Direktorica UNESCO-a Irina Bokova rekla je, da gdje god ide, priča o Mostaru kao mjestu koje utjelovljuje moć kulture da gradi mostove među ljudima.
“Historija je napravila ovu regiju raskršćem između Evrope i Bliskog istoka, između Sjeverne Evrope i Mediterana. Kao i mnogi od vas, i ja pripadam generaciji koja je odrasla u podijeljenoj Evropi, koja je bila u mogućnosti izvući pozitivne lekcije iz prošlosti kako bi se ujedinila”, istakla je Bokova.
“Tokom prošle decenije šefovi država jugoistočne Evrope su značajno doprinijeli ovom naporu, koristeći moć kulture kao alat za mir i dijalog.”
Naglasila je da su tako izgrađeni kulturološki koridori kroz cijelu regiju.
Unapređenje dijaloga
Bokova je kazala da je sve više država regije koje udružuju snage u cilju zaštite zajedničkog naslijeđa i preko granica, te kako Bosna i Hercegovina radi na prekograničnim projektima da se zaštiti stećak – srednjovjekovni nadgrobni spomenik dinarskog krša zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom.
“UNESCO će uskoro pokrenuti regionalnu inicijativu za izgradnju kapaciteta da se unaprijedi borba protiv nedopuštene trgovine kulturnim objektima u jugoistočnoj Evropi”, rekla je direktorica UNESCO-a, te naglasila da je došlo vrijeme za globalnu promjenu u načinu na koji pristupamo kulturi.
“Kultura znači radna mjesta, prihode, socijalnu uključenost i razvoj. Današnji svijet poziva na veći fokus na ulogu kulture u održivom razvoju i socijalnoj uključenosti. Kulturno naslijeđe govori srcima i dušom ljudi. Pogrešnim pristupom kultura može podijeliti, a iz pravog ugla može ujediniti kao ništa drugo”, smatra Bokova.
“Jugoistočna Evropa je živa laboratorija ovog globalnog napora. Ovo je savršeno mjesto da se grade efektivna rješenja. Zajedno s Vijećem Evrope (VE), Evropskom komisijom (EK) i drugim partnerima, mi možemo napraviti razliku koja će biti značajna za regiju, ali i za borbu protiv izazova svijeta koji se sve više povezuje i globalizira.”
Dodala je da je ovo duh nacrta deklaracije za ovaj samit o kulturnom naslijeđu, kao temelju za unapređenje dijaloga i razumijevanja među kulturama i religijama.
Vjersko i kulturno
Na samitu učestvuju predstavnici deset država iz jugoistočne Evrope, među kojima predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Albanije Bamir Topi i predsjednik Makednonije Đorđe Ivanov.
Srbiju na samitu predstavlja ministar kulture Predrag Marković, a Hrvatsku zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš.
Na samitu su i ambasador Grčke Carolos Gadis, Slovenije Andrej Graseli, zatim zamjenica podsekretara u Ministarstvu kulture Turske Senay Baser, ministar kulture Rumunije Mircea Diaconu i zamjenik ministra kulture Bugarske Georgi Stoev.
Samitu prisustvuje i zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Renzo Davidi i šefica Ureda VE u Bosni i Hercegovini Mary Ann Hennessey.
Nakon konferencije u Mostaru, planirani su obilasci Međugorja, Žitomislića, Blagaja i Derviške tekije, Saborne crkve u Bjelušinama i Starog mosta te starog jezgra grada Mostara.
Samit se održava pod naslovom “Vjersko i kulturno-historijsko naslijeđe kao osnova intenzivnije saradnje među državama”.
Izvor: Agencije