SAD i EU spremaju odlučujući korak na Kosovu

Washington i Brisel su riješeni da se u bliskoj budućnosti načine odlučujući korak u razrešenju kosovskog pitanja, a najnovija zbivanja, mimo dijaloga Beograda i Prištine, kao i sve otvoreniji razgovori o promjeni formata i podizanju dijaloga na politički nivo ukazuju da se pozornica na kojoj bi taj proces trebalo da se odigra uveliko priprema, složni su u ocjeni analitičari i poznavaoci kosovskih prilika.

“Međunarodna zajednica ima svoju agendu i uverljive insturmente koje se neće libiti da upotrebi kako bi ispunila svoj cilj – a to je zatvaranje takozvanih paralelnih insitucija na sjeveru Kosova i Metohije do proleća 2013, kako bi nakon toga bili održani opšti izbori na celoj teritoriji Kosova. Šta ko do tada ponudi, tako će mu i biti”, kazuje za Tanjug direktor Foruma za etičke odnose Dušan Janjić.

Nova faza

U susret tom cilju, smatra on, aktivno se radi na dogovoru novog formata dijaloga Beograda i Prištine.

Za sada je izvesno da su na stolu tri varijante – nastavak dijaloga ekspertskih timova na tehničkom nivou za koji se, zvanično, zalaže Priština, zatim nastavak dijaloga na višem političkom nivou za koji se, navodno podržavajući ideju Beograda, zalaže međunaordna zajednica i formiranje dva paralelna nivoa pregovora – tehničkih i političkih, koji bi, po oceni analitičara, bili i najbolji za Srbiju.

U međuvremenu, Brisel i Washington ne miruju.
Državna sekretarka SAD Hillary Clinton saglasila se u Rio de Janeiru sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem da treba otvoriti novu fazu dijaloga, a slične poruke stigle su i iz Brisela, prilikom Nikolićeve prve posjete sjedištu evropske administracije i susreta sa viskom predstavnicom EU za spoljnu politiku Catherine Ashton.

Da, međutim, ni u samom Briselu nisu sigurni kakav će format dijaloga biti u budućnosti, pokazuje i neizvjesnost da li će dosadašnji posrednik u dijalogu Robert Cooper i dalje vršiti dosadašnju funkciju, ili, kako obavještavaju Tanjugovi briselski izvori, planira u blikoj budućnosti da se povuče u Mijanmar.

Simptomatično je, takođe, i da je Cooper tokom svoje posjete Beogradu zamalo zaobišao razgovor sa šefom beogradskog tima u dijalogu Borislavom Stefanovićem, s kojim je sastanak naknadno dogovoren – bukvalno u danu posjete, da bi se i sam Cooper, po završenim razgovorima u Predsjedništvu, založio za podizanje dijaloga na viši nivo.

Ideja o podizanju dijaloga na viši nivo prvi put se javno mogla čuti od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

Nikolić je u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti Briselu rekao da smatra da bi dijalog u budućnosti trebalo da vodi premijer, a ranije je govorio i da je on, kao predsjednik Republike spreman da taj proces, ukoliko je to neophodno, lično vodi.

Uključivanje predsjednika ili premijera Srbije je, međutim, otvara neka druga pitanja.

‘Priznanje nezavisnosti’

Dio javnosti, uključujući glavnog pregovarača Borislava Stefanovića, smatra da bi time defakto bila priznata nezavisnost Kosova.

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić, koji u posljednjim dešavanjima vidi težnju međunarodne zajednice da pripremi pozornicu za nezavisno Kosovo, smatra veoma opasnom ideju da predsjednik ili premijer vode dijalog.

“U tom slučaju bi se već radilo o državnim pregovorima i ‘de facto’ bi se radilo o priznanju Kosova kao nezavisne države”, rekao je Simić.

Prema njegovim rečima, Srbija je u političkom vakuumu još od početka predizborne kampanje, pogotovo sada zbog toga što vlada još nije formirana i, zbog toga, Beograd ne zna šta želi, a Priština “svesno i sposobno” koristi taj politički vakuum.

“U Srbiji ne postoje vladajuća koalicija i vlada, ali ni bilo šta što bi bilo bar nalik političkoj platformi Beograda. Poslednje što Beograd ima to su četiri tačke bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića”, kazao je Simić.

“U ovom trenutku ići u pregovore, a da nije jasno šta Beograd želi da postigne, čini mi se da bi bilo kontraproduktivno”, kazao je Simić.

Janjić, s druge strane, ukazuje da bi trebalo nastaviti dijalog na tehničkom nivou, kako bi se riješila pitanja energetike i telekomunikacija, a paralelno pokrenuti politički dijalog u kome bi uloga predsjednika ili premijera bila strogo kontrolisana i sa ciljem da svojim autoritetom i funkcijom obezbjeđuju saglasnost unutar vlade i države.

“To ne znači da će premijer voditi razgovore o vazdušnom saobraćaju, ali je promena utoliko da premijer mora da bude odgovoran za tehnički dijalog. Međutim, postoje i pitanja koja su pominjana ali ne i razmatrana u tehničkom dijalogu, a koja se tiču položaja srpske zajednice, njihovog statusa kao i satusa severa KiM”, ukazuje Janjić.

On očekuje da Nikolić, nakon razgora koje je imao na marginama Samita u Rio de Janeiru, predloži realnu platfomu koja će se posebno zasnivati na zaštiti ekonomskih kapaciteta i prirodnih bogatstava Srbije na Kosovu.

Promjena formata

Istovremeno, ostaje nedorečeno da li je Priština i pod kojim okolnostima spremna da uđe u proces političkih razgovora, koji bi neminovno značili i mogućnost da bude primorana da iz svojih ruku ispusti dio vlasti koji je zahvaljujući ponašanju međunarodne zajednice polako ali sigurno preuzela od UNMIK-a.

Da se, međutim, i tamo razmišlja o promjeni formata ukazuje informacija da je Hashim Thaci smijenio šeficu prištinskog pregovaračkog tima Editu Tahiri, čime se, kako navodi prištinski list Koha ditore, završava tehnička faza dijaloga i najavljuje politička.

To što je ta smena demantovana ništa ne mijenja na utisku da se iza javnosti priprema pozornica za novu fazu rješavanja kosovskog pitanja.

Izvor: Agencije