Nezadovoljstvo ukidanjem međunarodnih linija

Vijest da će Hrvatske željeznice (HŽ) od jeseni ukinuti vozove na međunarodnim linijama izazvala je u regionu veliko nezadovoljstvo, prije svega željezničkih preduzeća.
Sastali su se sindikalci svih regionalnih željeznica, a uprava Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) održala je hitan sastanak s hrvatskim veleposlanikom u Sarajevu.
Iz HŽ-a kažu da je panika nastala bez razloga: bit će smanjen broj vozova na pojedinim linijama, ali nijedna neće biti ukinuta, izvještava reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.
U 11.49 sati iz Železničke stanice u Sarajevu krenuo je voz ka Beogradu, jedan od pet međunarodnih vozova koji polazi iz glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Kompozicija nevelika, sastavljena od samo dva vagona, putnika jedva da ima četrdesetak.
Ovaj voz, kao i ostali međunarodni vozovi mogao, bi od jeseni biti ukinut, tako bar tvrde sindikalci i uprave željeznica u regionu.
Zatvaranje u atare
Iz ŽFBiH kažu da je odluka hrvatskih kolega neutemeljena, jednostrana i protivna odlukama Evropske unije (EU).
Osim što će ta kompanija pretrpjeti veliku gubitak, niko nema pravo, tvrde, ukidati međunarodni saobraćaj.
“Ako kupite kartu u Sarajevu, nesmetano možete i trebalo bi da putujete u Budimpeštu, u bilo koju zemlju EU, s jednom kartom. To je poenta. Ako bi smo primijenili ovaj princip reciprociteta, zatvorili bi smo se u svoje uske atare, što nije civilizacijska tekovina, a sloboda svakog društva se mjeri po protoku ljudi, roba i ideja”, kaže Samir Kadrić, savjetnik predsjednika Uprave ŽFBiH za informiranje.
U Železnicama Srbije (ŽS) kažu da su o namjerama HŽ-a obaviješteni na međunarodnoj konferenciji o redu vožnje u Ljubljani.
Ekonomski razlozi
Tvrde, također, da su hrvatske kolege tom prilikom najavile ukidanje ukupno 46 međunarodnih vozova, i to od decembra.
Tom odlukom bit će pogođene i ŽS, s tim da imaju razumijevanja za hrvatske kolege, jer je odluka donijeta isključivo zbog ekonomskih razloga.
“Od ukupno 10 vozova koji su povezivali Srbiji i Hrvatsku u međunarodnom prevozu, tim predlogom biće ukinuto šest, a ostaće da saobraćaju samo četiri. Za narednu nedelju je dogovoren sastanak, na kome će se razgovarati o predlogu ŽS-a da se, umesto ovih ukinutih vozova, naprave dve kvalietetne veze koje bi povezivale Beograd i Hrvatsku, dalje sve do Ljubaljane. Reč je o uvođenju u saobraćaj jednog kvalitetnog jutarnjeg i jednog kvalitetnog večernjeg voza“, izjavio je portparol ŽS-a Nenad Stanisavljević.
U HŽ-u tvrde da nikakvog ukidanja linija neće biti.
Veliki gubici
Razmatra se mogućnost da bude smanjen broj pojedinih vozova na pojedinim linijama, i to iz razloga što to preduzeće bilježi velike gubitke.
Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji ukupno osam vozova.
Prosječan broj putnika po vozu je 29, a svaki taj voz godišnje stvori gubitak od 130.000 do 240.000 eura.
Po računici HŽ-a, svaki voz koji krene iz Bosne i Hercegovine ka Hrvatskoj na samom polasku gubi između 365 i 657 eura.
Osim toga, od 56 međunarodnih vozova koji prolaze kroz Hrvatsku, njih 46 stvara gubitke od 5,14 milona eura godišnje.
Problem je što Hrvatska subencionira samo pojedine domaće linije, dok za međunarodni saobraćaj važe tržišni uslovi.
Saobraćajna izolacija
“Analize su u toku svake pojedine linije. Možemo već sada reći da, što se tiče međunarodnih linija, i dalje će se održavati veze s evropskim metropolama, s Bečom, Filahom, Frankfurtom, Sarajevom, Beogradom, Budimpeštom. Ovisno o linij i analizi, linija koja bude ne rentabilna bit će donijet zaključak šta će se s njom činiti”, rekla je glasnogovornica HŽ-a Mihaela Tomurad Sušac.
Prije nego što donesu bilo kakvu odluku, u HŽ-u kažu da su spremni na razgovore i pronalaženje rješenja s partenerima u regionu za pojedine međunarodne linije.
Putnicima ostaje samo da se nadaju da će za prevoz po regionu moći koristiti najjeftiniji vid prevoza.
Ukupno 46 međunarodnih linija trenutno zavisi od odluka HŽ-a.
Ukoliko budu ostali pri svojoj odluci, u saobraćajnu izolaciju diretkno će staviti tri države, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, a posredno i druge zemlje regiona.
Izvor: Al Jazeera