Kipar najavio podršku zapadnom Balkanu

Kipar predsjedavanje Evropskom unijom prvog jula preuzima opterećen neriješenim odnosima sa Turskom i finansijskom neizvjesnošću zbog povezanosti sa Grčkom, ali najavljuje podršku zapadnom Balkanu u evropskim integracijama, prenose agencije.

“Predsjedavanje Kipra dolazi u najtežem trenutku od kada Unija postoji”, rekao je novinarima kiparski ambasador pri EU-u Kornelios Korneliou.

Kipar preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo EU-a usred evropske finansijske i ekonomske krize, teških unutarevropskih pregovora o šengenskom sporazumu, bankovnoj uniji i neizvjesnosti o sudbini eurozone.

Zapadni Balkan

Ova otočna zemlja od 800.000 stanovnika zauzet će se za proširenje EU-a, najavljuje podršku Crnoj Gori i nada se da će ovoj državi krajem juna biti odobren početak pregovora.

“Podržat ćemo i naše prijatelje u Srbiji ako formiraju Vladu”, rekao je kiparski diplomata.

On je naglasio da njegova Vlada ostaje pri stavu koji dijeli sa još četiri članice EU-a, a to je da neće priznati Kosovo, ali će nastaviti sa politikom poboljšanja društvenih i ekonomskih odnosa.

“Zalagat ćemo se za približavanje zemalja zapadnog Balkana, Islanda i Turske EU-u”, naveo je kiparski diplomata.

Veliki teret kiparskog predsjedavanja je Turska, jer je Ankara odlučila da zamrzne odnose sa Briselom za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU-om.

Pomorstvo i imigranti

Drugi mogući problem sa kojim će se suočiti Kipar jeste finansijske prirode. Ova uvijek dobrostojeća zemlja je u krizi, jer je jako povezana sa grčkim finansijskim sektorom i pati od te izloženosti.

Kipar ne isključuje mogućnost da za vrijeme predsjedavanja, ako bude potrebno, zatraži i pomoć EU-a u spašavanju svojih banaka.

Najvažnije što se očekuje od Kipra jeste da i dalje osigurava uvjete za nastavak pregovora o Višegodišnjem budžetskom okviru, odnosno briselskom budžetu koji se dogovara za period 2014-2020. godine.

Kipar ima dva “prioriteta” tokom predsjedavanjem EU-om, a to su integrirana pomorska politika i zajednička politika prema azilantima.

Oba pitanja interesuju južnoevropske članice koje izlaze na mediteranska mora.

Kipar bi želio da se novom politikom prema azilantima oslobodi velikog pritiska imigranata iz sjeverne Afrike koji se iskrcavaju na obale Španije, Italije, Grčke, Malte i Kipra.

Izvor: Agencije