Time: Assad preuzeo Miloševićeve metode
Specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda i Arapske lige (AL) za Siriju Kofi Annan poručio je u utorak Vijeću sigurnosti UN-a kako je njegov mirovni plan posljednja nada da se spriječi ulazak Sirije u potpuni građanski rat.
Annanov plan o uspostavi primirja i političkog dijaloga još nije zaustavio borbe, uprkos tome što je prekid vatre zvanično objavljen prije mjesec dana.
Plan, međutim, nije osporio činjenicu da je Sirija već uvučena u građanski rat, piše Tony Karon u komentaru u američkom magazinu Time.
Skoro 15 mjeseci nakon izbijanja sirijske pobune jasno je da je predsjednik Bashar al-Assad već izbjegao sudbinu koja je zadesila egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i libijskog lidera Muammara Gaddafija.
On je, umjesto toga, preuzeo metode bivšeg srbijanskog diktatora Slobodana Miloševića, piše Karon.
Političko nasilje u Siriji nekada je bilo glavna vijest na naslovnicama zapadnih novina, gdje se u izvještajima navodilo da je njegova sudbina nalik sudbinama koje su zadesile bivše lidere Libije i Egipta.
Paralizirani Zapad
Današnja Sirija, međutim, više je odjek balkanskih ratova u ranim ‘90-im godinama, nego početka “Arapskog proljeća”.
Ovaj brutalni građanski rat suprotstavlja suparničke zajednice jednu naprema drugoj, dok zapadne sile izgledaju paralizirane, a primirje se krši na obje strane.
Rijetko se pojavljuje na naslovnim stranicama vijest da Sirijci masakriraju jedni druge, uprkos činjenici da je broj ubijenih premašio 9.000.
Sirijski građanski rat postao je svakodnevna vijest.
Prije skoro dvije decenije, u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, srpske snage pod vodstvom Miloševića i njegovi štićenici iz reda bosanskih Srba, pokrenuli su rat kako bi podijeli Bosnu i Hercegovinu i proširili teritoriju pod srpskom kontrolom kroz užasavajuću kampanju etničkog čišćenja. To je termin koji se više ne navodi u zapadnim medijima, ali je u to vrijeme bio groteskni eufemizam za progone bosanskih muslimana i Hrvata.
Rat je počeo skoro mjesec dana nakon što su glavni protagonisti potpisali mirovni plan nazvan po njegovim tvorcima, britanskom diplomati lordu Peteru Carringtonu i portugalskom diplomati Joseu Cutileru.
Nakon toga su uslijedile godine brutalnog rata prije nego što je NATO počeo primjenjivati zonu zabranjenih letova 1994. godine. Na kraju je pojačao svoj angažman kako bi prisilio strane u sukobu da u novembru 1995. godine prihvate mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, kojim niko nije bio zadovoljan.
Pravda čekala
Jedan od potpisnika bio je Milošević, koji je cementirao svoju poziciju kroz rat, tako da je na kraju postao nezaobilazan za postizanje mira, piše Karon.
On dodaje kako je pravda čekala pet godina prije nego što je Miloševića svrgnuo srpski narod i poslao ga da se suoči sa suđenjem za ratne zločine u Hagu, gdje je i umro.
Izgleda da je Assad odlučio, u ranoj fazi sirijskog sukoba, radije preuzeti ulogu Miloševića nego Gaddafija, i do sada čini prilično dobar posao u tome.
Sada, kada je proteste protiv svoje vladavine pretvorio u sektaški građanski rat, on je izbjegao zahtjeve da odstupi sa vlasti.
Umjesto toga mirovni planovi sada su usmjereni na zaustavljanje nasilja.
Evropa je trenutno usmjerena na zaustavljanje ekonomske katastrofe izazvane finansijskom krizom, dok je SAD, kao i u 1992. godini, u stanju recesije i usmjeren na kampanju za predsjedničke izbore, piše Time.
Izvor: Agencije